Nebrojeno puta smo čuli da ovakva godina još nije bila, ali što je realnost?

Još jedan manje-više depresivan mjesec na burzama za većinu agri roba. Kolovoz u kojem se većina proizvođača nadala promjeni trenda i porastu cijena, na kraju je ostavio proizvođače u najmanju ruku u nevjerici i s mnogo upitnika iznad glave. I ne samo proizvođače, već i mnoge trgovce, ali i analitičare.

Štoviše, cijene su ostale potisnute i testiraju ili bolje rečeno traže, gdje je ta donja razina koju je tržište spremno prihvatiti u ovom trenutku uzimajući sve rizike kojima smo izloženi. Gledajući burze, cijene su svoj kratkoročni vrhunac doživjele krajem svibnja, a nakon toga sve do danas traje slobodni pad koji se vrlo dobro vidi na grafovima. 

Srpanj i kolovoz su dva mjeseca u kojima se definira budućnost uroda na sjevernoj hemisferi i zbog toga su vrlo važni, kako za same proizvođače, tako i za cijelo tržište koje pomno prati što se događa po cijelom svijetu. Točnije, gledaju se procjene hoće li biti iznad ili ispod prosjeka, odnosno hoće li biti veći od očekivanja tržišta ili manji. Sukladno tome će se ponašati svi koji trguju na burzama (od proizvođača, preko kupaca do trgovaca, fondova i na kraju špekulanata).

Inflacija stavljena pod kontrolu 

Trenutno je raspoloženje takvo da svi čekaju kada će američki FED, a onda i europska ECB započeti ciklus smanjenja kamatnih stopa. Inflacija je stavljena pod kontrolu i blizu smo ciljane stope od ispod 2 posto, što je bio jedan od uvjeta za smanjenje kamatnih stopa i promjenu monetarnih politika. Sljedeće je pitanje kako će se to odraziti na gospodarsku aktivnost, jer strah od potencijalne recesije s obje strane Atlantika nije još utihnuo. Kina je sama po sebi enigma. Dolar je izgubio na vrijednosti, a generalno, kada dolar slabi, cijena dolarskih roba bi trebale rasti, a cijene ne dolarskih bi trebale padati.

Cijene pšenice na Euronextu

Zlato postavlja nove rekorde, a cijena nafte pleše u rasponu od 75 do 85 $/bbl (barelu). Na ovo sve treba nadodati geopolitički rizik i nadolazeće američke predsjedničke izbore. Sve to čini eksterne faktore koji utječu na kretanje cijena svih burzovnih roba, pa tako i žitarica i uljarica.

Nebrojeno puta se mogu čuti komentari poput ʺOvakva godina još nije bila“ ili ʺOva je godina stvarno specifična“. Realnost je takva da u svijetu burzovnih roba niti jedna godina nije ista, uvijek su okolnosti, rizici i sve drugo nanovo pomiješani. Svaka ta godina nauči nas nešto novo. Ove možemo vidjeti da je Europa pomalo ispala iz centra fokusa kada je riječ o agri robama. Kako drugačije objasniti činjenicu da dok se suočava s jednim dijelom velikim kišama i vlagom (Francuska, Njemačka), odnosno sušom (manje više cijela jugo-istočna Europa), cijene padaju?

Globalni fokus trgovaca usmjeren je primarno na tri ključna proizvodna tržišta i jedno potrošačko tržište. Govorimo o SAD-u (proizvodnja sve tri glavne kulture), Brazilu i Argentini (proizvodnja kukuruza i soje) te Rusiji i donekle Ukrajini (proizvodnja pšenice i kukuruza) na jednoj strani i Kini kao najvećem uvozniku na drugoj strani.

Tektonske promjene na tržištu

Poremećaji bilo kakve prirode na nekom od ovih tržišta, imat će za posljedicu tektonske promjene na burzama. To smo i sami vidjeli kad je počeo rat u Ukrajini, odnosno ovog proljeća kada se strahovalo od velikog podbačaja u proizvodnji pšenice u Rusiji. U ovom trenutku u SAD je vrijeme gotovo pa savršeno za proizvodnju soje i kukuruza, pa nije ni čudo da se tamo očekuje rekordna žetva. Nije loše niti u Južnoj Americi, stoga su prvenstveno fondovi, a onda i ostali, vrlo opušteni i kao rezultat imamo njihovu rekordnu short poziciju na burzama (zbog čega su danas cijene na burzama tu gdje jesu, kolokvijalno rečeno ʺu podrumuʺ).

Ako cijela Europa nije dovoljna da u ovom trenutku značajnije promijeni trendove na burzama, onda je jasno da niti problemi u proizvodnji u jednom njenom dijelu to ne mogu, a još manje da će izazovi u proizvodnji u jednoj zemlji kao što je Hrvatska imati ikakve reperkusije na kretanje cijene. Cijene roba rezultat su globalnih kretanja te ponude i potražnje na referentnim tržištima u okruženju. To znači da je moguće da se nađemo u situaciji kada će proizvodnja biti potpuno devastirana, a istovremeno cijene rekordno niske, kao i da se ponovi situacija gdje imamo rekordno veliku proizvodnju i istovremeno rekordno visoke cijene. Zato za razumijevanje tržišta nije dovoljno pogledati samo kroz vlastiti prozor i donositi zaključke na temelju onoga što vidimo u svojoj neposrednoj blizini.

Cijene kukuruza

Premda kod nas uvjeti tijekom ljeta nisu bili povoljni, oni su bili možda i ponajbolji u regiji, puno bolji nego što je to situacija u Srbiji, Rumunjskoj ili Bugarskoj. Generalno, kako se odmičemo od Zapada prema Istoku tako je stanje usjeva lošije jer je palo manje kiše, a toplinski valovi bili su izraženiji. Posljedica svega, nikad ranija žetva/berba, vjerojatno problemi s aflatoksinom i prinosi koji će biti za neke razočaravajući, za manji dio i dalje vrlo dobri, a generalno nešto ispod višegodišnjeg prosjeka. 

Što je s terminskim cijenama?

Na američkom CBOT-u terminska cijena pšenice za rujan nije se promijenila na razini mjeseca, te je trenutno oko razine od 5,3 $/bušela, ali treba spomenuti da je u jednom trenutku cijena pala ispod 5 $/bu. Kukuruz je i dalje najjeftinija sirovina za proizvodnju stočne hrane, a terminska cijena ugovora za rujan je neznatno niža nego na početku mjeseca, oko razine od 3,8 $/bu, no i ona je u jednom trenutku pala na razinu od 3,6 $/bu.. Za kraj, terminska cijena soje novog roda, ugovora za studeni, pala je na ispod 10 $/bu, ali kao i za ostale kulture, sredinom mjeseca testirana je granica od 9,6 $/bu.

A što se događa na MATIF-u? Terminske cijene pšenice na Euronextu za ugovor rujan, završile su mjesec na razini ispod 206 €/t, što je pad od 14 €/t na razini mjeseca. To dovoljno pokazuje kakav je trend i raspoloženje, a treba napomenuti da je u jednom trenutku cijena pala ispod 190 €/t. Što se tiče terminske cijene kukuruza, cijene ugovora za studeni su mjesec završila ispod 200 €/t, što je dodatan pad od 5 €/t na razini mjeseca.

Žetva/berba je već krenula, ponegdje na Istoku Hrvatske već je i završila. To znači da je pred nama i pritisak žetve i povećana ponuda zbog će pritisak na cijene fizičke robe biti još izraženiji. Na nama ključnim tržištima ponude ne nedostaje, a potražnja je ne baš previše izražena. Veću promjenu cijene spriječava za sada ponuda roba iz Ukrajine i/ili Brazila koje ima po lukama dosta, a mnogo iste je već ugovoreno za isporuke u nadolazećim terminima.

Kretanje cijena žitarica i uljarica na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište

Rujan će biti dosta važan mjesec, u kojem će se utvrditi otkupne cijene za jesenske kulture. Kakve će one biti u mnogome će ovisiti o trendovima na burzama. Ako se tu ništa značajnije ne promijeni, cijene s kojima se danas špekulira bit će i konačne.