Što je EVPG, zašto je važan i zašto trenutni ne valja?

Pišem ovu poljoprivrednu priču u vremenu kada se shvaća da se napravilo dosta pogrešaka u postavci prvog natječaja u Intervenciji 73.10. Iako sam već pisao o tome što ne valja, a što se moglo bolje, čini se da se najviše promašilo u sljedećem:

• Potpora od 65% izazvala je dosta veliki interes, čak i preveliki. Posebno je problem jer potencijalni prijavitelji nekritički gledaju na dio troškova koji im treba za kategorije bodovanja poput digitalizacije ili klimatskih promjena
• 10% investicije potrebne investicije u digitalizaciju je jednostavno previše – nema realne tehnološke potrebe za toliko digitalizacije u većini segmenata proizvodnje.

Pogledom na nabave (EONA) vidi se da je jako puno nabave meteostanica i dronova. Njihova iskoristivost je upitna, jedini cilj njihove nabave je dobivanje bodova za digitalizaciju (OK, dronovi se mogu iskoristiti i za dobar video picigina). Većina će ih biti prodana nakon što prođe 5 godina obveznog držanja na gospodarstvu (.za ovih 35% koliko je platio sam poljoprivrednik)

Što je ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva?

Kako sam o ovoj Intervenciji već pisao, ovaj uvod mi služi da dođem do još jednog pojma koji je dosta bitan za prijavu na natječaje za kapitalne potpore poput Intervencije 73.10. A to je pojam "EVPG“.

Intervencija 73.10 - korak naprijed u odnosu na podmjeru 4.1?

EVPG je ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva. Kratko rečeno to je vrijednost proizvodnje (standard output ili skraćeno SO) koju neko gospodarstvo može ostvariti s obzirom na svoje proizvodne resurse. Primjera radi, SO koeficijenti kažu da se na uljaricama i žitaricama ostvaruje uglavnom 600-900 EUR "standard outputa“ po hektaru proizvodnje.

Npr. ako proizvodite pšenicu to je po hektaru 6 tona (prosjek RH) x 140 EUR/toni = 840 EUR/ha. (Ovih 140 EUR/toni sam stavio kao višegodišnji prosjek u razdoblju prije 2020. godine.) U službenoj EVPG tablici je za pšenicu u kontinentalnoj Hrvatskoj 804 EUR/ha. Drugi primjer kaže da krava u sustavu krava tele ima SO od 786 EUR. Jedna krava daje jedno tele godišnje, ako ga prodamo sa cca 200 kg x 4 EUR/kg to je cca 800 EUR. Primjeri pšenice i krave su kvalitetni primjeri gdje SO dosta dobro odražava realnu tržišnu situaciju i moguće vrijednosti proizvodnje nekog poljoprivrednog resursa poput hektara ili krave u sustavu krava-tele.

Jedan dio problema SO koeficijenata je taj što su se EVPG vrijednosti za Hrvatsku zadnji put osvježile 2017., a prije toga 2013. godine. U tom periodu tržište žitarica i uljarica je imalo svoj veliki izlet (2021-2022) i ispuhavanje (2023-2024) tržišta odnosno cijena roba. Isto tako cijene mesa, mlijeka i jaja su jako oscilirale. U svakom slučaju sadašnje vrijednosti proizvodnje su sigurno veće nego u periodu prije 2017. te će zbog inflacije gotovo sigurno cijene uljarica i žitarica ostati 20-tak posto više nego što su bile prije 2020. godine. Slično vrijedi i za meso gdje je hrana jedan od glavnih operativnih troškova uz ljudski rad i energiju (svi ti troškovi su značajno rasli u zadnjih 5 godina).

Utjecaj na bodovanje kod natječaja 

Zašto je bitan EVPG poljoprivrednog gospodarstva? Prije svega zbog klasifikacije poljoprivrednih gospodarstava po veličini što je bitno za bodovanje natječaja za kapitalne potpore EU fondova. Npr. u trenutnom natječaju za sufinaciranje projekta u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji gospodarstvo koje ima 99.000 EUR imat će 15 bodova (EVPG veličine 15.000-100.000 EUR), dok će oni sa 101.000 EUR imati 12 bodova (EVPG veličine 100.000-250.000 EUR). Tih 3 boda razdvojit će na kraju stotine prijava na natječaj i pobjednike od gubitnika.

Oni s hektarom s krive strane crte će se osjećati loše. Oni s prave strane će biti zadovoljni mada su možda samo odlukom nekog nižeg administrativnog činovnika o vrijednosti proizvodnje cvijeća u plastenicima iz 2017. oni ti koji su pobjednici, a ne gubitnici. Ovisno o natječajima određeni EVPG ima prednost, tako se na većim natječajima najviše boduju projekti poljoprivrednika koji su veličine 15.000-100.000 EUR dok je na manjim natječajima (npr. bivša mjera 6.3 odnosno sada Intervencija 73.12) u prioritetu gospodarstva s EVPG veličinama od 8.000-10.000 EUR.

Tih 3 boda razlike zbog hektara više ili loše izračunatog koeficijenta često je jednome prolazak, a drugome pad na natječaju. Zato su kvalitetne procjene vrijednosti pojedinog SO iz EVPG tablice jako bitne jer razlikuju male od srednjih i srednje od velikih poljoprivrednika. Tu nastaju problemi jer u EVPG tablici ima nekoliko očitih nelogičnosti, da ne upotrijebim neku težu riječ.

Primjeri nelogičnosti 

Evo primjera:

Žitarice: SO je od 387 EUR/ha za zob do 1.320 EUR/ha za durum pšenicu. Podaci za zob su mi preniski jer tako nizak prihod po hektaru ne opravdava niti trošak sjemena i minimalnih operacija poput obrade, sjetve i žetve. S druge strane moja saznanja oko durum pšenice govorila su da ima manji prinos, a veću cijenu te da su na kraju ostvareni prihodi puno bliži proizvodnji standardne pšenice (EVPG kaže SO 806 EUR za običnu, 1.320 EUR za durum)

Krumpir. SO je 3.610 EUR/ha. Po meni realnije preko 5.000 EUR/ha (30-35 tona/ha x cca 140-170 EUR/tona). Kod krumpira troškovi su preko 5.000 EUR/ha i moraju prihodi biti veći od toga da bi bilo održivo

Lješnjak, orah, badem – SO je samo 985 EUR/ha. Kvalitetni produktivni nasadi lijeske moraju dati minimalno 2 tone/ha x 2 EUR/kg prosječna otkupna cijena = 4.000 EUR/ha. Pa troškovi u ozbiljnim nasadima lijeske su godišnje 3.000 EUR/ha i ne bi nitko ozbiljno ulagao da su godišnji prihodi ispod 1.000 EUR/ha kako sugerira EVPG koeficijent. Slična je računica kod badema i oraha. Usporedite to samo ovako – ispada da se više vrijednosti proizvodnje dobiju od kukuruzne silaže gdje ste uložili 1.000 EUR/ha i imate urod za 6 mjeseci, od sadnje lješnjaka gdje ste uložili preko 5.000 EUR/ha i čekate pošten urod 10 godina.

Mliječne krave 2.102 EUR po komadu. Prosječno 8000 litara/kravi godišnje x 0,4 EUR/litra = 3.200 EUR (sadašnja cijena mlijeka je 0,5 EUR/litra).

Dodatni apsurd po regijama 

Još su apsurdniji neki koeficijenti kad se radi o odabiru regija:

Tako badem na kontinentu nosi SO od 985 EUR/ha dok na Jadranu nosi 828 EUR/ha. Zar nije badem mediteranska kultura koja bi trebala zbog klimatskih preduvjeta ostvarivati više prinose na Jadranu. a time i veću proizvodnu vrijednost po hektaru?

Također mliječna krava na kontinentu daje, sudeći po EVPG koeficijentu, 30% više mlijeka nego ona uz more (2.102 vs 1.566 EUR). Rasplodne krmače više "vrijede“ u Benkovcu nego u Piškorevcima (432 vs 378 EUR).

Smokva vs. badem na Jadranu: smokva pobjeđuje s uvjerljivih 3.624 EUR/ha u odnosu na bademovih 828 EUR/ha. Po ovome bi svi koji imaju badem trebali izvaditi ga i posaditi smokvu ako se može 4 puta više prihoda ostvariti po hektaru.

Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu. 

Moj zaključak je da je EVPG tablica spremna za remont. Zadnje osvježavanje napravljeno je 2017., a od tada su se cijene jako promijenile. Inflacija u periodu 2021.-2024. će vjerojatno ostaviti trajni trag na cijenama (i troškovima) poljoprivrednih proizvoda. Drugi, veći problem, je taj da su neke vrijednosti EVPG proizvodnje loše izračunate i to ostavlja prostor u kojem se neki proizvođači na kraju nađu u krivom razredu, pa su im šanse za prolazak na fondu bitno manje.

Ne može savršeno, ali može bolje 

Dijelom je to posljedica EU uredbi koja je neke proizvodnje stavila u paketu (npr. u istoj su kategoriji smokva i kivi), dok su neke pogreške vjerojatno napravljene uzimajući prosječne prinose po kulturama u RH (jedino tako mogu objasniti niske vrijednosti EVPG koeficijenata za badem, orah i lijesku – to su kulture koje u pravilu imaju niske prinose iz dva razloga – prvi da su uglavnom nasadi tek u podizanju, a drugi da je dobar dio hektara oraha i lijeske sađen "za poticaj“ a ne za urod).

Iako sam svjestan da se kod EVPG ne može napraviti savršena tablica, ako ništa iz razloga što se svake godine cijene i prinosi mijenjaju, opet ona može biti dosta kvalitetnija. A bitno je da bude što točnija, jer na natječaju tih 2 ili 3 boda razlike često znači razliku od prolaska do pada.

Sve koeficijente možete pronaći ovdje. Odabirom regije birate Kontinentalnu ili Jadransku Hrvatsku.

A ovo sam našao kao jedan od službenih odgovora Ministarstva poljoprivrede kroz portal eSavjetovanje o tome što je EVPG i koja je zakonska legislativa u EU i RH:

Ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva je vrijednost potencijalnog prihoda koje bi gospodarstvo moglo ostvariti na temelju svojih resursa u jednoj godini i računa se temeljem standardnog prinosa (SO) koji predstavlja jediničnu novčanu vrijednost proizvodnje poljoprivrednog proizvoda izraženu u proizvođačkim cijenama na vratima gospodarstva. Nije točno da postoje različite metodologije izračuna. Metodologija je propisana Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/220 od 3. veljače 2015. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1217/2009 o uspostavi sustava za prikupljanje knjigovodstvenih podataka o prihodima i poslovnim aktivnostima poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj uniji, koja je donesena temeljem Uredbe Vijeća (EZ) br. 1217/2009 o uspostavi sustava za prikupljanje knjigovodstvenih podataka o prihodima i poslovnim aktivnostima poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj uniji. Provedba ove Uredbe je u Republici Hrvatskoj uređena Zakonom o poljoprivredi (“Narodne novine”, br. 118/18, 42/20, 127/20, 52/21 i 152/22)..