U Hrvatskoj osamdesetak akutnih trovanja pesticidima godišnje! A kroničnih?

Pri Institutu za medicinska istraživanja djeluje Centar za kontrolu otrovanja. Ovaj javno-zdravstveni odjel djeluje od davne 1970. s glavnim ciljem pružanja stručne pomoći u slučaju otrovanja. Broj na koji zdravstveni djelatnici i javnost mogu dobiti željene informacije o raznim trovanjima je: 01 2348 342.

Informacijska služba Centra na poziv medicinskog djelatnika daje brzu inicijalnu procjenu opasnosti svakog otrovanja, te dijagnostičke i terapijske smjernice. Ovo je ujedno služba koja prikuplja podatke o svim prijavljenim otrovanjima u RH.

Trovanje pesticidima

U 2022. godini Centar je zaprimio pozive oko 3.078 slučajeva otrovanja i sumnji na otrovanje u RH. Najzastupljenije tvari koje su uzrokovale trovanje bili su lijekovi (38%) i kućne kemikalije (37%). Najčešći put unosa otrova bio je ingestijom (82% od ukupnog broja otrovanja s poznatim uzrokom), a onda inhalacijom odnosno udisanjem.

Što se tiče trovanja pesticidima, zabilježeno je ukupno 75 slučajeva otrovanja u istoj godini, a od toga 24 dojenčadi i predškolske djece, te troje školske djece. Nažalost, podaci o načinu trovanja i aktivnim tvarima nisu javno dostupni.

Izvor: Babić Ž. Report of the Poison Control Centre for 2022 Arh Hig Rada Toksikol 2023;74:69-73

U 2021. godini zabilježeno je 2.785 slučajeva trovanja i sumnji na trovanje. Otrovanja kućnim kemikalijama te godine su bila najzastupljenija. Pesticidi su bili uzrok trovanja u 80 slučajeva, a zabilježena je veća učestalost tijekom proljeća i ljeta kada se i najviše apliciraju.

Oni koji su prouzročili težu kliničku sliku bili su insekticidi s aktivnom tvari organofosfata i herbicidi s aktivnom tvari glifosat. Zabilježen je i jedan smrtni ishod u odrasle osobe nakon ingestije pesticida koji je sadržavao karbofuran. U 82% svih slučajeva put unosa je bila ingestija.

Izvor: Babić Ž., Turk R. Report of the Poison Control Centre for 2021 Arh Hig Rada Toksikol 2022;73:88-92

Za 2020. godinu podaci su jako slični, zabilježeni su pozivi za 2.648 slučajeva otrovanja ili sumnji na njih, a kućne kemikalije s 41% zauzele su prvo mjesto kao uzrok trovanja. Ukupno je 81 osoba otrovana pesticidima, najviše u periodu od svibnja do srpnja. Oni koji su uzrokovali težu kliničku sliku bili su herbicidi s aktivnim tvarima nikosulfuronom i glifosatom, te nepoznati rodenticid.

U 2019. Centar je zabilježio 119 takvih slučajeva i sumnji na iste, dok je u 2018. godini bilo 125 slučajeva. Oni koji su u tom periodu uzrokovali težu kliničku sliku sadržavali su aktivne tvari: diazinon, tiometon, kvinalfos, glifosat, bromadiolon, mezotrion, S-metolaklor, terbutilazin, lambda-cihalotrin, aluminijev fosfid i nepoznati otrov za lisice.

Do više detalja o ovim otrovanjima nismo bili u mogućnosti doći radi zaštite osobnih podataka. No, valja imati na umu da su ovo samo zabilježeni pozivi vezani za otrovanja, a da su pojedina akutna otrovanja vjerojatno ostala i neprijavljena. Dodatno, ovdje se radi o akutnim, ali za Hrvatsku ne postoje podaci o kroničnim trovanjima koja su često mnogo opasnija jer postepeno uzrokuju neizlječive posljedice na ljudsko zdravlje.

Akumulacija pesticida u organizmu

Prema izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), u svijetu se godišnje prijavi 3.000.000 otrovanja pesticidima i 200.000 smrti od istog uzroka. No, valja imati na umu da na ovih 3.000.000 slučajeva ozbiljnih akutnih trovanja dolazi puno veći broj neprijavljenih ili blažih intoksikacija. 

Osim trovanja poljoprivrednika i članova njihovih kućanstava koja se najčešće događaju uslijed nepravilnog rukovanja kemijskom tvari, i potrošači tretiranih proizvoda su u opasnosti jer unose rezidue istih kemikalija hranom u svoj organizam.

Pesticidi ulaze u ljudsko tijelo preko kože, kroz usta u probavni sustav ili udisanjem. Preko kože najčešće se otruju osobe koje rukuju njima prilikom nehotičnog izlijevanja, te osobe koje rade u proizvodnji istih i tretiranja sjemena. U probavni sustav ulaze putem neopranih ruku prilikom objedovanja ili npr. pušenja. Istovremeno opće pučanstvo najčešće konzumira ostatke pesticida kroz zatrovanu hranu. Udisanjem ulaze u ljudsko tijelo u trenutku raspršivanja istih po nasadima.  

Čovječanstvo je direktno izloženo njihovu djelovanju kroz poljoprivredne i srodne djelatnosti, i indirektno putem okolišnih čimbenika, uključujući zagađene zrak, vodu, tlo i hranu.

Prema WHO podacima, 3 milijarde kilograma pesticida se aplicira svake godine u svijetu, a od toga samo 1 % efektivno odstranjuje insekte na ciljanim biljkama. Ostatak apliciranih kemikalija ulazi u druge biljke i okoliš. Rezultat ovakvog djelovanja je značajno zagađeni okoliš i štete po ljudsko zdravlje.

U 2020. godini, jedan ili više pesticida su izolirani u količini iznad dozvoljene granice na 22 % svih analiziranih lokacija na europskim rijekama i jezerima. Čak 83 % testiranih poljoprivrednih tala u 2019. godini ih je sadržavalo.

Velika studija na ljudima provedena između 2014. i 2021. godine kroz 5 europskih država utvrdila je postojanje bar 2 pesticida u organizmu kod čak 84 % sudionika. Sadržaj je bio puno viši u tijelu djece nego odraslih. Jesmo li još uvijek spremni kockati se zdravljem svoje obitelji?