Na upravo završenom natječaju za male poljoprivrednike, ulaganje u digitalizaciju nosilo je vrijedna 3 boda. Odlučivali su se uglavnom, ako je suditi po objavljenim nabavama, na nabavku dronova.
Kod kriterija bodovanja za natječaje iz Strateškog plana ZPP, uvrštena su ulaganja u digitalizaciju u poljoprivredi koja, ovisno o natječaju donose vrlo vrijedne bodove. Kod Intervencije 73.12 za koju je 31. srpnja završen prvi natječaj, donosila su vrlo vrijedna 3 boda, a iznos raspoloživih sredstava za ovaj natječaj i interes koji je za njim vladao, upućuju na zaključak kako oni koji se nisu odlučili na ovakvo ulaganje, zapravo nemaju niti najmanje šanse za prolaz.
Digitalizacija poljoprivrede je sigurno budućnost, na koju nažalost nisu svi spremni. Pogotovo ne stariji poljoprivrednici, navikli na tradicijske vještine i vlastito iskustvo u proizvodnji, kojima podatak o vlazi u nasadu ili u zoni korijena neće predstavljati baš ništa. Uostalom, takav podatak najvjerojatnije neće znati niti iščitati.
Zato je većina poljoprivrednika za trajanja natječaja bila na "teškim mukama“ oko izbora opreme koju će nabavljati, odnosno za koju su njihovi konzultanti trebali pokrenuti javnu nabavu putem EONA portala Agencije za plaćanja.
Odlučivali su se uglavnom, ako je suditi po objavljenim nabavama, na nabavku dronova, za koje većina iskreno niti ne zna što bi ih koristili, ali su računali na 3 korisna boda.
No ako znamo kako je uvjet za ostvarivanje ta tri boda, bila vrijednost ulaganja u digitalizaciju u iznosu od najmanje 10% vrijednosti ukupnog ulaganja bez općih troškova, jasno je kako će oni koji su išli na maksimalni iznos potpore od 30.000 EUR-a za dron izdvojiti i više od 3.000 EUR-a.
Dron sigurno jest koristan, no kod poljoprivrednika koji imaju trajne nasade velikih površina ili koji uzgajaju stoku u slobodnom uzgoju, koja u toplijem dijelu godine boravi na ispaši. Dronom će takvi jednostavno provjeriti brojno stanje stoke, izvršiti njen vizualni pregled. Oni s trajnim nasadima moći će popratiti stanje u nasadu, utvrditi pojavnost bolesti i štetnika. Skupljim dronovima će moći izvršiti i rasipanje granuliranih gnojiva, a neki će se možda odlučiti i za kemijsku zaštitu nasada, iako njihova primjena za ovu namjenu u RH još uvijek nema dozvolu.
No što će dron jednom malom poljoprivredniku, povrtlaru ili voćaru s 1 ha nasada, kojeg može pješice detaljno obići za svega 15 minuta? Ni za što, osim što će uz njega dobiti i vrijedne bodove.
Slično se događalo i na prošlim natječajima za podmjeru 6.3, gdje se dodatno bodovalo ulaganje u obnovljive izvore energije, pa su se mnogi odlučili za kupovinu solarnih panela, čija snaga je tolika da za najsunčanijih dana mogu proizvest električne energije za nekoliko sati rada LED žarulje jakosti 6 W. Profitirali su jedino solar shopovi koji su panele isporučivali kao na traci, znamo li kako je ranije sredstva dobilo i više od 10.000 mladih poljoprivrednika.
Svi ti silni solarni paneli, koji moraju na nadstrešnicama, kontejnerima i objektima stajati do isteka petogodišnjeg razdoblja nakon isplate, ubrzo će postati ozbiljan ekološki problem, s obzirom da njihovo zbrinjavanje nije baš najbolje uređeno.
S obzirom da će digitalizacija biti kriterij i na budućim natječajima, pravo je pitanje što onda odabrati kao ulaganje od kojeg ćete onda imati i neke koristi. Pri tom bi kod kreiranja natječaja trebalo uzeti u obzir i kategoriju poljoprivrednika kojoj je natječaj namijenjen. Jer malom poljoprivredniku sigurno veliko opterećenje predstavlja čak i udio vlastitog sufinanciranja od 15% u nabavci upitno potrebnog drona.
U natječajima za intervenciju namijenjenu "velikima“ – 73.10, koji imaju velike nasade korisno je imati i suvremenu meteo stanicu, pogotovo danas u vrijeme nikada sušnijih ljeta. Također, pametan su izbor i "pametne“ klopke, kao i različiti softveri za praćenje poljoprivredne proizvodnje. Ovo posljednje možda bi trebalo biti i jedno od glavnih ulaganja u digitalizaciju na budućem natječaju za mlade poljoprivrednike.
Dobra je stvar u svemu što će opremu kupovati tek i jedino oni koji prođu na natječaju za male poljoprivrednike, kojih će, ako računamo po raspoloživim sredstvima biti tek 500. Moglo bi ih biti i više, ali teško je za vjerovati kako će se netko odlučiti za ulaganja koja su ispod iznosa kojim se ostvaruje maksimalna potpora od 30.000 EUR-a. Spomenimo na kraju kako je kroz EONU poslano 6.724 obavijesti o odabiru ponuditelja, za isto toliki broj nabava.
Sretno svima.
Tagovi
Autor
osijek 2012
prije 1 tjedan
Subvencija je 65%,dobijes malo korekcije 10-15% znaci vec si na 50-55% ulozis 10% u dronove eto te na 45% i kad uracunas papire dozvole elaborate bla bla bla,onda bolje sam na crno pa koliko mozes mozes
SASA FRANIC
prije 1 tjedan
to u nekim stvarima dobro dodje. ali to ne utjece ni 1% na proizvodnju. to ako bi bilo viska novca, dobro bi doslo za kupnju nekog softvera i bespilotnika i sl. ali u situaciji kada banda ne daje niti poticaje niti ih je podigla 6 godina , a place u javnoj sluzbi i sebi su digli vec za 50 %. onda ne znam kome bi pomoglo bacanje novca na nepotrebne stvari
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
>Digitalno > zalijevam grožđe u brdskom dijelu Sl. Broda , svakom čokotu - trsu 15 litara vode ! Na USITNJENOM zemljištu , bez sustava za navodnjavanje , bez tržišta , sve je bacanje novca i gubljenje vremena !
Hdz zlocinacka organizacija
prije 1 tjedan
Suludo da je trebalo 10 posto investicije biti utroseno za tu svrhu. To su ludi mozgovi koji su nas sve natjerali da bacimo tih 10 posto samo da povecamo sanse za prolaz. Na kraju svi kao idemo u korak sa tehnologijama (dronovi, navigacija i ostale pizdarije) da bi bili konkurentni na natjecaju. Ni to nije pomoglo jer od skoro 1000 prijavljenih je proslo 100 podobnih koji su izmedu ostalog znali za jos jednu pizdariju a to je neki standard kvalitete koji isto nosi odredeni broj bodova