Vatromet cijena agri roba na burzama - što se to u svibnju dogodilo?

Svibanj nam je donio pravi vatromet cijena na burzama agri roba s obje strane Atlantika. Trend rasta koji je započet još u drugoj polovici ožujka i nastavljen tijekom travnja, u svibnju je dobio svoju pravu potvrdu. Danas, pred svitanje nove žetve pšenice možemo reći da se situacija totalno promijenila u odnosu na onu od prije nekoliko mjeseci. Nema više sumnje, nalazimo se u bullish optimističnom marketu, uz vrlo veliku volatilnost, gdje cijene u jednom danu porastu 10 €/t, da bi zatim sljedeći dan pale 5 €/t ili više.

Što se to u svibnju dogodilo? Početkom godine komentirali smo situaciju kako su fondovi stvorili rekordnu short (kratku) poziciju (očekivanja da će cijena pasti) na agri robama, te kako je velika mogućnost da se ponovi scenarij iz 2019. godine. Tada su isto tako fondovi stvorili rekordnu kratku poziciju na burzama, koju su uslijed nepovoljnih informacija o stanju sjetve i potencijalnog uroda, odlučili u svibnju 2019. zatvoriti zbog čega su cijene snažno porasle.

E pa upravo se identična stvar dogodila i ove godine, uz jedinu razliku što je ove u svibnju bila kulminacija tog procesa, te su sada fondovi ukupno gledajući iz neto short (kratke) prešli u neto long (dugu) poziciju na burzama. Obzirom da je to njihova ukupna pozicija, moramo biti svjesni da su fondovi kod nekih roba još uvijek u neto short poziciji što ostavlja potencijal da nastave i te robe u periodu pred nama kupovati dok su kod drugih stvorili popriličnu long poziciju i postoji mogućnost da u cilju optimizacije svoje pozicije dio ugovora ponovno prodaju.

Nepovoljni vremenski uvjeti 

Uspoređujući dvije ključne burze, CBOT i Euronext, snažnija je reakcija, pogotovo na pšenici vidljiva u Europi. Gdje se danas nalaze cijene? Terminske cijene pšenice na Euronextu završile su mjesec iznad razine od 263 €/t (premda je u jednom trenutku testirana i razina od 270 €/t), što znači da je na razini mjeseca cijena porasla više od 35 €/t. Što se tiče kukuruza, cijene ugovora za kolovoz su iznad razine od 225 €/t, što znači da je na razini mjeseca cijena porasla za više od 20 €/t. Što se događalo na CBOT-u? Terminske cijene pšenice za srpanj porasle su na razini mjeseca sa 6,03 $/bu na 6,87 $/bu, premda je unutar mjeseca u jednom trenutku testirana i granica od 7,2 $/bu.

Cijena pšenice na Euronextu

Kukuruz je i dalje najjeftinija sirovina za proizvodnju stočne hrane, a terminska cijena ugovora za srpanj je na razini mjeseca blago porasla s 4,45 $/bu na 4,55 $/bu, uz dosta volatilnosti i testiranje razine od 4,75 $/bu u jednom trenutku. Za kraj, terminska cijena soje ugovora za srpanj porasla je s 11,63 $/bun a 12,2 $/bu, a u jednom je trenutku zbog lošeg vremena u Brazilu, testirana i razina od 12,5 $/bu. 

Do takve reakcije fondova došlo je prvenstveno zbog informacija o nepovoljnim vremenskim uvjetima u ključnim proizvođačkim regijama svijeta, s prvenstvenim naglaskom na Rusiju, a dijelom i na Ukrajinu, zatim Zapadnu Europu te na kraju SAD. Fondovi su takve informacije protumačili kao povećanje rizika koji jednostavno nisu htjeli prihvatiti. Naravno da su taj trend rasta prihvatili i svi ostali sudionici na burzama te smo danas tu gdje jesmo.

Kretanje cijena žitarica i uljarica na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište

U Rusiji, koja je jedna od najvećih svjetskih proizvođača pšenice, ali još važnije, najveći svjetski izvoznik, situacija je poprilično neizvjesna kada je riječ o procjenama novog uroda pšenice. Nakon prošlogodišnjih više od 90 milijuna tona proizvodnje, ove su godine zadnje procjene uroda nešto preko 80 milijuna tona. Ovaj manjak proizvodnje osjetit će se prvenstveno na njihovom izvoznom potencijalu. Takvo smanjenje je posljedica nedostatka oborina u glavnim proizvođačkim regijama Južne Rusije, uz temperature iznad 30 stupnjeva. Uz to, pojedine regije na sjeveru zahvatili su mrazovi u svibnju što je zasigurno imalo negativan utjecaj na prinosni potencijal. Osim Rusije, situacija nije idealna niti u Francuskoj.

Cijena kukuruza na Euronext-u 

I dok u Rusiji nedostaje kiše, u Francuskoj je ima i više nego što treba, odnosno nedostaje sunca i toplog vremena. Pritom ne  treba zaboraviti da je u jesen zasijano manje hektara od planiranog zbog loših vremenskih prilika, a istodobno trenutne kiše koče sjetvu jare pšenice. Slično je i u Njemačkoj. U Argentini je burza u Buenos Airesu objavila kašnjenje u sjetvi pšenice koja je trenutno završena na 10 posto planiranih površina, u usporedbi s prosjekom koji iznosi 20 posto. Procjene novog uroda kreću se oko 17 milijuna tona (u usporedbi s 15,9 milijuna tona proizvedenih zadnje sezone).

U SAD-u sjetva jare pšenice je blizu 90 posto, ali ipak manje od očekivanja tržišta, dok je stanje ozime ne idealno. Sjetva kukuruza je u skladu s očekivanjima, a sjetva soje iznad višegodišnjeg prosjeka.

Ne zaboravimo geopolitička događanja 

Povrh navedenih izazova na strani proizvodnje, ne treba zaboraviti niti geopolitičke tenzije i događanja s fronte. Mobilizacija ratno sposobnih ljudi mogla bi imati negativne posljedice na poljoprivredni sektor, a još više na logistički sektor Ukrajine. To svakako treba imati na radaru u narednim tjednima. Što se tiče trgovine, Europsko vijeće je usvojilo nove carinske tarife na žitarice uvezene iz Rusije i Bjelorusije kako bi se zaustavio tok uvoza iz tih zemalja.

Da bi u uzlaznom trendu cijene nastavile rasti,, tržište treba kontinuirano dobivati nove bullish informacije koje onda takav rast hrane i potpiruju. U suprotnom, otvara se mogućnost korekcije i uzimanja profita od strane sudionika na tržištima. Događanja na burzama reflektirala su se i na cijene fizičke robe, koje su također porasle, kao i indikacije za otkupne cijene roba novog roda. Ipak, čini se da krajnji potrošači još uvijek nisu u potpunosti spremni prihvatiti ove nove, više cijene, smatrajući da će na burzama i na tržištu doći do korekcije. Ako ne prije, onda u trenutku žetve uslijed povećane ponude robe na tržištu.