Potpore su kompenzacija za ograničenja koje se nameću poljoprivrednicima, a zbog nesavršenosti čovjeka i administracije znaju biti i apsurdne. Pokazat ću to na primjeru proizvodnje sijena i krumpira
Ove godine sam najviše pisao o potencijalima hrvatske poljoprivrede. Smatram da je u ovim depresivnim agro vremenima potrebno unijeti u domaću poljoprivredu svjetla i optimizma. Jer najgore što možemo sada napraviti je izgubiti nadu da može biti bolje.
A taj gubitak vidim svakodnevno u razgovorima s poljoprivrednicima širom Hrvatske. Mnogi su ju izgubili, a mnogi me i traže savjet te se počinju pitati - što mogu raditi drukčije (pametnije)?
Pripremam se već dugo napisati priču o potencijalima koji bi se oslobodili kad bi Hrvatska imala bolju poljoprivrednu administraciju. Taj sam potencijal nazvao “Efikasna, kompetentna i proaktivna administracija”. Kako su potpore dio tog administrativnog djelovanja, bolje upravljanje njima također bi oslobodilo dio tih naših potencijala. Iako ovo nije ta priča, svakako je dio te priče.
Jedna od misija Poljoprivrednih priča je da educira javnost o potporama kao instrumentu kojim se poljoprivrednicima kompenziraju ograničenja koje nameću (prije svega) zelene politike EU. Plastično rečeno: ako EU ograničava europskom i hrvatskom poljoprivredniku količinu gnojiva, sjemena i zaštitu, te ga tjera na dodatne obrade i ulaganja u tlo kako bi se sačuvao okoliš, netko ta ulaganja seljaku mora platiti.
Na kraju kroz potpore, ta malčiranja, sijanja, sjeme, gorivo i rad koji ulažu seljaci, plaća europski i hrvatski porezni obveznik. I to je za mene sasvim u redu, jer ako želimo živjeti u zdravom i održivom okolišu koji poljoprivrednicima u poslovanju nameće dodatne troškove i ograničenja, mora postojati i kompenzacija. Ta kompenzacija se zove potpora, ili narodski - poticaj. Meni je sasvim logično da zdrav i održiv okoliš društvo mora platiti u obliku potpora. Ne mogu seljaci podnositi teret očuvanja okoliša od kojeg svi stanovnici i cijelo društvo imaju koristi.
Ali, tu nastupa jedan veliki ali. Čovjek nije savršen, a administracija još manje pa su ponekad potpore promašene. Zato imamo u praksi primjera gdje se isplaćuju velike potpore za vrlo malo stvorene vrijednosti. Ti su primjeri negativna reklama za sustav i jedan od razloga zašto su potpore u poljoprivredi toliko kontroverzne i zašto javnost o njima u pravilu ima negativno mišljenje.
Jedan od tih primjera su čuveni hrvatski nasadi ekoloških oraha koji ne daju orahe. Imamo i suprotne primjere gdje se stvara velika proizvodna vrijednost, a potpore za to su simbolične gledajući stvorenu vrijednost poljoprivrednih proizvoda.
Ovo je priča o takva dva ekstrema.
Ekstremno loš primjer djelovanja potpora na proizvodnju vrijednosti - livade ispod ceste u Bulićskom polju. Tamo žena iz sedmog sela ima “upisane” livade u ekološkoj proizvodnji. Za te livade godišnje joj se isplaćuje oko 500 EUR potpora po hektaru (110+130+157+…). Obveze koje ima svode se na jednu košnju godišnje i malo papirologije. Na tim livadama proizvodi - livadno sijeno. Kako se radi o slabo produktivnim livadama, te livade ne mogu dati više od tone sijena po hektaru godišnje. I to nekvalitetnog sijena, čija vrijednost nije veća od 100 EUR/toni.
Na tim mršavim krškim livadama, na hektaru proizvede hrane u vrijednosti 100 EUR, a mi (porezni obveznici, kroz APPRRR) joj za to isplatimo još oko 500 EUR potpora po hektaru: to je u konačnici 5 javnih EUR potpore za 1 proizvedeni EUR hrane.
Drugi primjer je par kilometara dalje - u Lišanskoj bari gdje Braniteljska zadruga Agro-Lišane u konvencionalnoj proizvodnji proizvodi krumpir. Ako ove godine dođu do planiranih prinosa, ostvarit će 12.000 EUR prihoda od prodaje krumpira po hektaru proizvodnje. Za to će ostvariti i potpore 110+130+162+… isto oko 500 EUR/hektaru. Ako to pretvorim u istu mjeru kao kod primjera gore, to je 0,04 javnih EUR potpore za 1 proizvedeni EUR hrane. I to krumpira, a ne livadnog sijena.
Razlika u stvaranju vrijednosti (u ovom slučaju kilograma hrane bilo koje vrste) koje stvaraju potpore u ova dva slučaja je čak 120 puta (5 EUR/0,04 EUR=120). Ali, kako sam naglasio ranije, nije potpora u poljoprivredi tu (samo) da stvara vrijednost. Ona je tu većinom da kompenzira ograničenja koja nameće regulativa. Ali opet, 120 x?!? Ne mogu se oteti dojmu da je tako veliki omjer ipak znak manjkavosti i propusta sustava EU poljoprivrednih potpora.
Iz ove dvije brojke i apsurdnog odnosa od čak 120, vidljivo je da nije problem što postoje potpore za poljoprivrednike, problem je što ne potiču uvijek proizvodnju i ponekad ne stvaraju nikakvu proizvodnu vrijednost. A često niti značajnu vrijednost za okoliš.
Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.
Evo još nekih brzinskih izračuna:
Tagovi
Autor
Zapuštena privatna zemljišta velik su potencijal hrvatske poljoprivrede, evo priče o Imotskoj bari
Terminske cijene kukuruza u lipnju pale su na najniže razine u zadnjih šest mjeseci
Jesmo li s tri milijarde eura iz Programa ruralnog razvoja poboljšali stanje domaćeg agrara?
Za opstanak svake biljke i životinje - kako su stari seljaci poštovali vodu?
Jesmo li s tri milijarde eura iz Programa ruralnog razvoja poboljšali stanje domaćeg agrara?
Zapuštena privatna zemljišta velik su potencijal hrvatske poljoprivrede, evo priče o Imotskoj bari
Svi znamo za inflaciju, posebice za rast cijena hrane, no što je najviše poskupjelo?
Terminske cijene kukuruza u lipnju pale su na najniže razine u zadnjih šest mjeseci
Zlata vrijedna biljka i moćan afrodizijak?
Svi znamo za inflaciju, posebice za rast cijena hrane, no što je najviše poskupjelo?
Zašto se kaže: "U jednoj ruci slama, a u drugoj vatra"?
Jesmo li s tri milijarde eura iz Programa ruralnog razvoja poboljšali stanje domaćeg agrara?
Marta Radić
prije 1 tjedan
Da to je pitanje...što sijati??..E sad tu netko spominje , da je poljoprivreda..poduzetništvo. Budi poduzetnik i kreator svoje proizvodnje. E sad smo došli do one točke , gdje odlučuješ sam , na temelju svojih informacija , znanja , sposobnosti i dr. Dobro netko komentira...slušaj druge , odkuči sam. Budi drugačiji od drugih , razmišljaj drugačije imaj svoj cilj vjeruj u uspheh. Riječi je lako napisati u dijelo teško sprovesti , ali to su izazovi , to je spreman na avanturu , izazov , rizik...biti će poduzetnik odnosno poljoprivrednik.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
mali , ima rješenje , prestati obrađivati zemlju oranjem , pustiti da raste trava i na njoj stoka !
mali poljoprivrednik
prije 1 tjedan
Dokle više o pšenici?Nevalja pšenica,nevalja kukuruz,nevalja ječam,pa što sijati?Pričamo o ukupnoj površini od cca 700 000ha.Zašto se onda u drugim državama siju ove kulture i to u EU ili nama susjednim državama?Što sijati na tolikim površinama i zadovoljiti polodored?Ne nudite nikakve konkretne odgovore,nego mlatite praznu slamu i iznosite nekakve paušalne ideje koje ne mogu pokriti niti 5% spomenutih površina.
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Nedaj Bože da itko ikad pomisli da dajem ikakve savjete ikome jer niti sam kompetentan niti imam prava davati savjete. Sve moje rasprave i diskusije su na tragu toga da poljoprivrednici bolje žive, da ne nasjedaju na floskule o "ljubavi koja treba za bavljenje poljoprivredom " jer to naposto nije tako. Poljoprivrede je poduzetništvo i to veoma specifiicno zbog proizvodnje pod vedrim nebom, klimatske promjene, utjecaj zajedničkog europskog tržišta i često nerazumne odluke ministarstva poljoprivrede dodatno otežavaju posao. Mnogi na žalost nasjedaju na priče političara o domoljublju,demografiji,potrebi zadržavanja ljudi u ruralnom prostoru I to sve kroz poticaje u poljoprivredi a u isto vrijeme postoji ministarstvo demografije, ministarstvo regionalnog razvoja, ministarstvo socijalne skrbi koja bi se trebalo baviti tim pitanjima a ministarstvo poljoprivrede treba se baviti proizvodnjom hrane i stvaranjem uvjeta Hrvatskim poljoprivrednicima da dostignu produktivnost, konkurentnosti i efikasnost prosječnog europskog farmera
Ivan Malić
prije 1 tjedan
Hvala vam svima na kvalitetnoj diskusiji, mislim da je ovo prvi moj članak koji je iznjedrio da smo imali raspravu koja je bila pozitivna, i ja sam nešto naučio čitajući vaše komentare. Neki su primjetili da moje priču plešu na granicama mogućeg a često i fantazije. Vrlo često neke stvari iskarikiram, tako sam i ovdje sa livadama, iako mi nisu livade cilj samo po sebi. To je zato što mi nije cilj da budem apsolutno precizan (nemam vremena...), nego da probudim znatiželju i da se zapitamo: ma stvarno je blesavo, zašto to ne promijenimo. Zašto 0,31 EUR potpore za 1 EUR pšenice... a seljak tu na kraju loše prolazi i vazda je čemeran. Država daje, seljak od toga ima slabu korist, mlinara sve manje, pekara sve manje. Čemu onda sve to?
SASA FRANIC
prije 1 tjedan
Farma Lužak, svi savjeti su dobro došli, hvala !! ja sam sve vrijeme nekako mislio da su jednaka pravila za sve Trajne travnjake. A sda vidim da je livada drugačije nego Krški pašnjak što se tiće Otežanih uvjeta.
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Sve je to učinjeno protiv intresa poljoprivrednika. Prvo ako prebacis krski pasnjak u livadi (možeš bez problema) onda ti za ekološku treba 0,2 uvjetno grla po hektaru a ne 0,3 kao da je površina krski pašnjak. Ali onda ti za mjeru 13 ne treba uvjetno grlo jer je u pravilniku navedeno samo 0,3 uvjetna grla za krski pasnjak. Ja se ne pavim niti pametan niti da nešto znam već samo želim reći da su poljoprivrednici kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost u najvećem problemu jer su poticaji smanjenji za 1/3 u odnosu na prošlo prigramsko razdoblje,naravno smanjeni su i onima koji ne žive od poljoprivrede ali njima je to manje bitno jer što dobiju dobro dobiju .
SASA FRANIC
prije 1 tjedan
Farma Lužak da izgleda da si u pravu za otežane uvjete. nih su ukinuli prije 2 godine za Krški pašnjak bez stoke, ali meni se čini, da sada ne tražim, da je bilo ukinuto za sve Trajne travnjake bez stoke. znači za sljedeću godinu ću morati sve Krške pašnjake prebaciti u Livade. a ovi iz agencije su mogli o tome nešto i napomenuti, ali oni šute.
Farma Lužak
prije 1 tjedan
E moj Saša,učiti ne znači znati. Dakle dok ja drumom ti šumom. Ja sam pričao o kosenju livada i potpori mjere 13 za teže uvjete gdje se potpora za livade isplaćuje bez obzira na broj umjetnih grla. Uvjetno grlo se traži samo za kategoriju korištenja "krski pasnjak" Provjeri junače
SASA FRANIC
prije 1 tjedan
Farma Lužak Ja ne uvjeravam ni tebe niti nikoga u ništa. Ja samo prenosim pravila. A za sada su pravila da poticaj ne ide samo za proizvodnju nego i za održavanje zemljišta. I nema ni toga poticaja za teže uvjete poslovanja ako nema stoke. Kao što nema ni EKO. TVPV može ako se Prijavi, ali ona je ograničena prodaja sjena o kojoj se piše tu u tekstu. Ako pišeš članak o tome, onda sve to treba i znati.
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Sasa nisi u pravu,ne možeš me uvjeriti da je normalno da netko ko živi u Novom Sadu i u Lici ima livade jednom godišnje pokosi ili premalcira te livada za to dobiva novce. Osnovno plaćanje 125 eura dobije,220 eura za tvpv dobije,190 eura za teže uvjete poslovanja ako nema više od 60 hektara dobije. Svi znamo desetke takvih, nebitno žive u Zagrebu, Splitu ili Novom Sadu. Kakava je to poljoprivredna proizvodnja ?
SASA FRANIC
prije 1 tjedan
Ne postoje nikakve EKO livde, treba naučiti tremine, livade spadaju u Trajne Travnjake. A za EKO Trajni Travnjak se ne isplačuje EKO potpora ako nema stoke. "Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2025. godinu", Članak 103. točka 7: "za skupinu usjeva trajni travnjaci držati najmanje 0,5 EKO UG/ha, iznimno na krškim pašnjacima najmanje 0,3 EKO UG/ha". isto tako nema potpore za otežanu proizvodnju ako nema stoke. prvo treba naučiti pravila a onda pisati. onda nadalje:"Poljoprivredna djelatnost, Članak 18.:.....– održavanje poljoprivrednog zemljišta u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj bez pripremnih radnji koje izlaze iz okvira uobičajenih poljoprivrednih metoda i uporabe strojeva." potpore su razne i neke se isplačuju za troškove proizvodnje,a neke samo sa održavanje zemljišta. A za orahe reči da je netko posadio orahe zbog potpora je namjerno laganje, jer gdje je dokaz za takvu tvrdnju? Ako bi nasad oraha bio u rodu, a za njegovo održavanje se koristi jednki napor kao i za nasad koji ne raste, je suludo računati samo na potpore, jer bi od uroda zarada bila višestruko veća nego od potpora. a radi se jednako. odakle onda takva tvrdnja. i logoka? ja sam sadio orahe ali sam ih posjekao, isto jer nisu rasli. I svakako da sam računao na zaradu od uroda kada on dođe, jer i tako radiš jednako, kao i da bi računao samo na potpore. ali tu je stvar u sadnicama, one ne rastu. A reda o projeklu sadnica nema i tu se svašta može prodavati. I to je razlog da mnogo njih posadi, a sadnice ne rastu. I onda očito neki ne sade sve ponovo nego ostaju na potporama, u nadi da će s vremenom sadnice natrasti. Ali tu je problem u agenciji, jer ne postoje pravila i propisi da netko može kontorlirati nasad i proglesiti ga s vermenom neperspektivnim. To se službe trebaju sjetiti da tu nešto poduzmu.
Marta Radić
prije 2 tjedna
Nikako da shvatimo , da potpore u poljoprivredi nisu namjenjene poticanju proizvodnja , već očuvanju okolisa , zdravlju životinja i ljudi. Potpore služe za održivost , nadoknada izgubljenom i dr. Svaka regija u RH ima svoje specifičnosti , svaki poljoprivrednik ima svoje specifičnosti , svaka proizvodnja ima svoje specifičnosti...E sad da bih to sve zadovoljili u određenim specifičnim regijama , moramo podijeliti potpore , da bih u tim istim ljudi radili , ostal u ruralnim područjima i zadovoljili smjerni zelene i održive proizvodnje. Ako se netkom bolje isplati proizvoditi krumpir u istom području, a ne sjeno...to je njegov odabir...u konačnici u nekoj bruto vrijednosti pretpostavljam da krumpir donosi 20 puta više nego li sijeno....
Farma Lužak
prije 2 tjedna
Nije svugdje sve moguće proizvoditi i to treba uzeti u obzir ali autor teksta je na pravom tragu i dobro je detekrao problem. I riješenje je vrlo jednostavno u pravilnik o iaks mjerama uvesti odredbu da ukupne potpore po gospodarstvu ne mogu biti veće od ukupnih prihoda gospodarstva od prodaje. Na taj način bi se iz sustava potpora makli svi koji "uzgajau " potpore
yvonne
prije 2 tjedna
Malo papirologije za eko livade? Za eko livade se mora imati i uvjetno grlo stoke po hektaru u eko proizvodnji...malo papirologije? A cijena eko nadzora svake godine uzima trecinu eko poticaja...kome idu onda eko poticaji?
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Dio posađenih oraha neće nikada roditi , jer stabla neće ni narasti . Osim toga za orahe je sve gora klima , imam ih posađenih ali ne u ekološkoj ! Isto tako imam i oko 6 ha livada , ali ne u ekološkoj !