Kako Hrvat voli biti svoj na svome i vlasništvo je uvijek preferirana opcija, iskoristit ću trenutnu tržišnu situaciju s visokom cijenom novca da nekima osvijestim tu staru hrvatsku naviku, piše Ivan Malić.
Sviđa mi se konstrukcija "paradoksalno čak i za hrvatsku poljoprivredu“, pa ću je reciklirati. Dakle, paradoksalno čak i za naš agrar, u Hrvatskoj je koncesija ili zakup državnog poljoprivrednog zemljišta bolja od samog vlasništva zemljišta.
Jasno da je ova teza malo nategnuta za potrebe ove priče, ali ako ćemo je gledati iz samo jedne perspektive, to u vremenima visokih kamata u kojima živimo apsolutno stoji.
Kako Hrvat voli biti svoj na svome i vlasništvo je uvijek preferirana opcija, iskoristit ću trenutnu tržišnu situaciju s visokom cijenom novca da nekima osvijestim tu staru hrvatsku naviku.
Uzmimo da OPG Kruškić ima ambiciju povećati svoje gospodarstvo za 10 hektara. Kruškić živi i radi u ataru gdje se kvalitetna, drenirana i okrupnjena zemljišta prodaju za 20.000 EUR/ha. Uzmimo radi priče da može birati između toga da kupi to zemljište od susjeda ili da uzme u 25-godišnji zakup državno poljoprivredno zemljište iste veličine:
Kupnja: ode u banku i dogovori kredit u iznosu 200.000 EUR (10 ha x 20.000 EUR/ha). Trenutne kamate u banci su oko 5% za one poljoprivrednike s kvalitetnijom bilancom. Kako se naš Kruškić bavi ratarstvom koje ima u najboljem slučaju povrate od oko 500 EUR/ha godišnje, kredit mora biti jaaaako dugoročan ako ga želi vraćati iz profita koji ostvaruje na proizvodnji na tom zemljištu. To znači da mu godišnje glavnica i kamate ne smiju prelaziti 5.000 EUR (10 ha x 500 EUR/ha) odnosno 416 EUR mjesečno.
Kad ubacim to sve u kreditni kalkulator i ubacim vrlo skromnu kamatu od 2% (što ćemo još dugo sanjati), ispada da će njegov kredit biti na 60 godina otplate, te da će u tom periodu osim 200.000 EUR glavnice platiti i 150.000 EUR kamata.
Zakup: Na 240 EUR/ha koliko se kreću najskuplji zakupi državnog poljoprivrednog zemljišta x 10 hektara = 2.400 EUR/godišnje. To je manje od prosječnih godišnjih kamata na period od 60 godina u varijanti izračuna sa 2 postotnom kamatnom stopom.
U varijanti kupnja Kruškić će raditi 60 godina da bi otplatio kredit i kamate. Radit će samo za banku i za vrijednost zemljišta, a tada će vrijediti 100.000 EUR/ha pa će njegov unuk Mirko biti jako sretan što se djed napatio.
U varijanti zakup, plaćat će državi 2.400 EUR/godišnje, te će mu svake godine ostati 2.600 EUR casha s kojim će otići na skijanje.
Zato je u Hrvatskoj bolje imati zakup državnog nego kupovati zemljište kreditom. I zato je u Hrvatskoj tolika jagma za državnim poljoprivrednim zemljištem. Cijena je zadnjih 10 godina rasla puno brže nego cijene zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta.
Ima još jedna pouka u ovoj priči. A to je da je ekonomsko samoubojstvo ratariti na zemljištu vrijednom 20.000 EUR/ha. Prinos na kapital koje stvara ratarstvo u Hrvatskoj jednostavno nije dovoljan da opravda poduzetničke povrate u odnosu na rizike.
Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.
Ako vrijednosti zemljišta od 20.000 EUR/ha dodate još i vrijednost mehanizacije od 5.000 EUR/ha, ukupna vrijednost imovine po hektaru je 25.000 EUR/ha. Jako rijetkih 500 EUR/ha godišnje dobiti daje vam tek 2% prinosa na vlastiti kapital. Državne obveznice u ovom trenu daju vam 3,75%, bez znoja i rizika. Samo upalite TV i kupite kokice čekajući da vrijeme do žetve kamate prođe.
Tako da je Slavku pametnije da pije kavu sa načelnikom, nego da pije kavu sa bankarima. Ili neka počne uzgajati povrće, jer s ovom cijenom zemljišta na ratarskoj proizvodnji nema kruha.
Tagovi
Autor
Gardunko
prije 5 dana
Upoznat sam sa situacijom u općini Klakar. Školski primjer umreženosti u korupciju svih institucija RH. Totalno netransparentno i protuzakonito proveden natječaj uz blagoslov one vucibatine općinskig načelnika, općinskog vijeća, bivše ministrice i tajnika u ministarstvu poljoprivrede i na kraju DORH-a.
Ivan Tvrdojević
prije 5 dana
Država 30 g smišlja zakone da natječji budu što pravedniji i transparentniji, a onda na općini Klakar prođe natječaj bez objave rang liste i bodova za svakog ponuditelja i svaku česticu što su bili dužni napraviti po zakonu.
mali poljoprivrednik
prije 5 dana
Običan seljak,a to je onaj koji pošteno živi od svoga rada,ne može platiti niti 10 000 € zemlju ukoliko je uzima na kredit.
Gardunko
prije 5 dana
U ovoj epizodi se samo Slavko pojavljuje. Gdje je nestao Mirko? Jesu ga Švabe zarobile ili se skriva na nekakvom štaglju?
osijek 2012
prije 6 dana
Sacuvaj nas boze leda oluje i kolumne ivana malica. Sreca je jedino sto 2/3 stvari mozemo osigurati. Ako ikad itko ponovno izmisli tocak to ce biti on.
Đuro Japaric
prije 6 dana
Da baba ima pišu bila bi djed ! Što ja imam za 20 i nešto godina , plaćali smo godišnje pa za vrijeme Milanovića privremeni zakup na 5 godina , pa on istekao , pa nam na temelju Plenkovića dadoše na 2 godine , pa i to isteklo pa dadoše POTVRDU za još jednu godinu ! MLADI napuštajte HDZ - SDP , SRANJE od državice !
Velimir Komericki
prije 6 dana
Nit postoje zakupi za državno zemljište koji idu na ruku OPGovima...ili pokupe firme ili jači igrači svu zemlju. A u banku nemožeš doći i tražiti 200k eura kredita samo tako. Treba imati 30% ućešća,treba zalog na drugoj vrijednijoj nekretnini,i još svašta nešto...nije to ko u dućan,dobar dan,dajte mi 200k eura na 30 godina da si kupim komad zemlje.
AKTIVA
prije 6 dana
Jako dobro pojašnjenje.... Uz smanjivanje poticaja, neizvjesnost proizvodnje i osobito sve manjih cijena ratarskih kultura nemoguće je investiciju u kupnju zemljišta po cijenama višim 8000 €/ha vratiti u razumnom roku.... Iako smo svjesni da bez hrane ne možemo, lobiji uvijek nađu načina da preko svojih globalističkih politika izrabljuju poljoprivrednike i zato je taj ciklus povrata novca predug...
slobodan rajić
prije 6 dana
Jedan od komentara je bio da ove priče već postaju dosadne i da seljake smatrate malo glupima. Seljaci sve što ste napisali znaju već odavno, zato se stalno bune kad natječaja nema, kada većinu zemlje dobiju ili rade Grupe, ili kad načelnikov sin ili rođo dobije 150 ha zakupa, kad se proveođe natječaji bez maksimuma i sl.