Znače li što riječi "naše" i "domaće" na policama trgovina?

Veći trgovački lanci posljednjih se nekoliko godina natječu u privlačenju kupaca s izraženim domoljubnim osjećajima. Marketinški stručnjaci kreiraju robne marke s ukomponiranim zastavama ili šahovnicama, te simpatične lako-pamtljive krilatice s naglašenim pojmovima "domaće“, "naše“, "izvorno“, "tradicionalno“ i sl.

Osmišljavaju se kampanje i projekti s "ciljem pružanja podrške hrvatskom gospodarstvu“ u obliku otvorenih natječaja za probir novih lokalnih partnera ili sponzoriranih televizijskih priloga kojima se predstavljaju izabrani hrvatski proizvođači i sl. Različite su, a opet slične metode kojima trgovački lanci privlače pažnju prohrvatski-orijentiranih potrošača.

Oznake na "domaćim" proizvodima

"Okusi zavičaja-Porijeklo je domovina“ oznaka je na nekim dobro poznatim proizvodima u jednom stranom trgovačkom lancu. Pod ovom oznakom tamo se mogu pronaći mlijeko, jaja, vrhnje, kolači, sirevi, čajevi, prirodni sokovi i puno ribe, te ribljih prerađevina. Ovdje kažu da surađuju s preko 400 domaćih dobavljača, te na taj način pružaju podršku hrvatskom gospodarstvu

"Naše mi najbolje paše“ oznaka je na domaćim proizvodima u drugom stranom trgovačkom lancu. Tamo kažu da markica jamči: hrvatsku sirovinu, hrvatsko podrijetlo, hrvatske proizvođače i tradicionalne recepture. Tako označeni proizvodi koriste hrvatske: mlijeko, meso, jaja, ribu i brašno kao osnovnu sirovinu. Ova je oznaka često stavljena na proizvode koji su već označeni s HPA oznakama poput Mlijeko hrvatskih farmi, Meso hrvatskih farmi i sl. Suradnjom s hrvatskim proizvođačima, kažu, osigurava se očuvanje i poticanje hrvatske poljoprivrede. Nude bučino ulje, maslinovo ulje, sokove, med, povrće i voće.

"Biraj domaće“ je još jedna oznaka na proizvodima proizvedenim baš u Hrvatskoj. I taj lanac tvrdi da podržava domaću proizvodnju. Pod spomenutom oznakom nude: ulje, mesni proizvodi, konzervirane ribe, tjestenine,…

"Kušaj domaće“  je suradnja s lokalnim partnerima. Podržavaju hrvatske proizvođače odabirom kvalitetnih domaćih proizvoda. Nudi se: batat, lubenice, ostalo voće, krumpir, salate, blitve i sl., sve s lokalnih OPG-ova.

"Da, domaće je“ slogan je naveden na: aroniji, bučinom ulju, medu, maslinovom ulju, keksima, jajima, krumpirima, bakalaru, gljivama, kolačima. U istoj grupi domaćih dobavljača su i proizvođači čije osnovne sirovine ne trebaju biti iz Hrvatske (bakalar i čokolada).

"Vrtovi Hrvatske“ novija je robna marka putem koje jedan strani trgovački lanac surađuje s 30-ak domaćih dobavljača i OPG-ova. Voće i povrće dolazi iz okolice Virovitice, Vinkovaca, Bjelovara, Čazme, Varaždina, Zadra, okolice Zagreba, te doline Neretve i Vrgorca. Tu su i med, prirodni sokovi, perad i proizvodi od peradi.

"Najbolje iz Hrvatske. Birajmo domaće, jer domaće se voli jače“ je kampanja i projekt jednog lanca trgovina. Suradnja s domaćim dobavljačima strateški je smjer od samog početka poslovanja ovog trgovačkog lanca. Kažu da surađuju s preko 4.000 domaćih dobavljača.

"Naših ruku djelo“ je slogan jednog trgovačkog lanca kojim potrošače poziva da kupnjom ovako označenih proizvoda podrže male proizvođače koji se trude da na naše stolove stigne samo ono najbolje iz Dalmacije-svježe voće i povrće s domaćih polja pouzdanog porijekla, uzgojeno s puno ljubavi  i pažnje domaćih ljudi.

Potrošači su bombardirani natječajima i kampanjama

Nedavno  je jedan trgovački lanac proveo natječaj za projekt "Hrvatskih ruku djelo“ putem kojeg su mali OPG-ovi dobili priliku postati njihovi novi partneri (njih 35). Među njima su mesni proizvođači koji rade s isključivo hrvatskim sirovinama, ekološko pirovo brašno i griz, prerađevine od heljde,  maslinovo ulje i drugo.

Provedeno je već nekoliko sezona projekta "Startaj Hrvatska“. To su video priče na jednoj TV postaji  putem kojih možete upoznati poduzetnike koji proizvode domaće proizvode. Upoznajete osmero malih poduzetnika, no to nisu isključivo poljoprivrednici i ne koriste isključivo hrvatske sirovine. Prilozima se najviše popularizira hrvatska pamet, odnosno, oni maštoviti s inovativnim idejama. Tu su i kreme za ruke, grickalice, tijesto, rezanci od buče, lješnjaci…

Povjerenje kupaca

Kako iza ovako jakih projekata stoje velike investicije u marketing, pričajući o poljoprivrednim proizvodima, čini se da kupci vrlo dobro prihvaćaju i prepoznaju spomenute oznake i slogane. Agresivniji marketing odzvanja glasnije čak i od nacionalne oznake bivše Hrvatske poljoprivredne agencije HPA. Npr. Mlijeko hrvatskih farmi, Meso hrvatskih farmi, Jaja hrvatskih farmi, Med hrvatskih pčelinjaka, Kruh hrvatskih farmi, Brašno hrvatskih polja, i sl., oznake su koje garantiraju hrvatsku sirovinu.

Sličan je i projekt Riba Hrvatske, jedi što vrijedi projekt HGK sufinanciran s EU sredstvima.

No, nabrojani trgovački brendovi i kampanje često su manje strogo određeni prema isključivo hrvatskoj sirovini.

Dubioze i garancije

Za hrvatsku poljoprivredu nije jednako korisno ako trgovački lanci pod tzv. "domaćim“ proizvodima nude isključivo hrvatske proizvođače ili kada nude i proizvode hrvatskih dobavljača koji su sirovinu mogli samo uvesti. Evo primjera:

Hrvatska omogućuje uvoznicima koji npr. batat uvezu u rinfuzi i tu prepakiraju, da na deklaraciji smiju navesti Hrvatsku kao zemlju porijekla. Sličan je slučaj i s medom, kada naša velika prehrambena tvrtka pakira med, ali na ambalaži se ne navodi tko je proizvođač.

Ili, iako je neka mljekara smještena u Hrvatskoj, malo je vjerojatno da za svoje prerađevine koristi isključivo hrvatsko mlijeko kao sirovinu. Niti slučaj sa suhomesnatim prerađevinama nije puno drugačiji. Ako takav proizvod još dodatno nosi oznaku nekog trgovačkog lanca uz već spomenute izraze naše, domaće, hrvatsko, je li prosječni kupac sposoban razlikovati hrvatsku od uvozne sirovine?

Problem je i što su proizvođači nekih od proizvoda označenih nabrojanim ili sličnim robnim markama i oznakama zadržali pravo da na stražnjoj etiketi budu navedeni sitnim fontom pod proizvođač, dok je na drugim proizvodima samo navedeno da ih određeni trgovački lanac stavlja na tržište. Ovim načinom, sam proizvođač je izgubio mogućnost direktnog kontakta s kupcem i prepustio trgovcu preuzimanje zasluga za kvalitetu proizvoda. Pitanje ostaje, zašto bi ijedan proizvođač pristao na ovakve uvjete.

Nadalje, što zapravo znači "naše“ i "domaće“ jer ako je konzervirana riba npr. iz Jadrana, a proizvode ju naši susjedi, je li to isto domaći proizvod?

Evo još jedne dubioze s nekim sličnim oznakama; jedan trgovački lanac reklamira proizvode koje proizvode "domaći ljudi“. Što znači domaći ljudi, i je li tko provjerio da nisu možda nepalske ili tajlandske ruke proizvele taj proizvod?

Nedostatnost hrvatske proizvodnje i savjet potrošačima

Ono što može najefikasnije potaknuti hrvatsku poljoprivredu su proizvodi od hrvatskih sirovina proizvedeni u Hrvatskoj, a ne samo pakirani ili prerađeni kod nas. Zna se da domaćom proizvodnjom mlijeka podmirujemo manje od 50 % vlastitih potreba i da smo ovisni o velikom broju uvoznih prehrambenih proizvoda. Samo u prvih 10 mjeseci 2022. godine Hrvatska je ostvarila deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni mlijeka i mliječnih proizvoda od 248 milijuna €.

Zato bi savjet potrošačima bio da:

• uz trgovačke razvikane brendove obrate pažnju i na nacionalne HPA oznake,
• da kupuju proizvode na kojima je naveden i proizvođač,
• i da ipak pokušaju što više svojih prehrambenih namirnica kupovati lokalno i direktno od proizvođača kojeg mogu upoznati i povremeno ga posjetiti.