Pretraga tekstova
Danas je, više nego ikada važno govoriti o ugroženosti oprašivača klimatskim promjenama i neodogovrnim korištenjem pesticida, a onda i ugroženosti nas ljudi koji niti jabuku ili bilo koji komad mesa ne bi mogli pojesti bez pčela.
Danas je Svjetski dan pčela, vrijednih oprašivača bilja koji čitavom čovječanstvu osiguravaju hranu. Danas, više nego ikada važno je govoriti o njihovoj ugroženosti klimatskim promjenama i neodogovrnim korištenjem pesticida, a onda i ugroženosti nas ljudi koji niti jabuku ili bilo koji komad mesa ne bi mogli pojesti bez pčela.
Budući da nas je na Zemlji sve više, teško je zamisliti budućnost bez ovih lijepih i vrijednih kukaca. Samo tijekom proteklih 50 godina količina usjeva koji ovise o oprašivačima (voće, povrće, sjemenje, orašasti plodvi i uljarice) utrostručen je, piše Afternoon Voice. Pčele igraju važnu ulogu u poljopjrivrednoj proizvodnji jer učinkovito oprašivanje povećava količinu poljoprivrednih proizvoda, poboljšava njihovu kvalitetu i povećava otpornost biljaka na štetnike.
Upravo biljke koje oprašuju pčele važan su izvor radnih mjesta i prihoda za poljoprivrednike, posebno one male kao i njihova obiteljska poljoprivredna gospodarstva u zemljama u razvoju.
Pčele svoj svjetski dan imaju tek tri godine, a za datum obilježavanja, 20. svibnja, je uzet dan rođenja Slovenca Antona Janše, pionira modernog pčelarstva. Na prijedlog Republike Slovenije u kojoj je pčelarstvo razvijena grana poljoprivrede, kao i uz potporu Apimondie, Međunarodne federacije pčelarskih udruga i FAO-a, ovaj je dan predložen kao Svjetski dan pčela što je naišlo na odobrenje Generalne skupštine Ujedinjenih naroda 2017. godine.
Alarmantno stanje u pčelarstvu, pčelari traže proglašenje elementarne nepogode
Zaštita pčela jedan je od 17 ciljeva održivog razvoja koji do 2030. godine ima u planu postizanje nulte stope gladi u svijetu. Naime, blizu tri četvrtine svjetskih kultura ovisi, barem djelomično, o pčelama, ali i drugim oprašivačima.
Kako piše FAO, da bi se pčele i oprašivači zaštitili od ugrožavanja njihovih izvora hrane, a onda i zdravlja, potrebno je uložiti veće napore u izgradnju veće raznolikosti staništa oprašivača u poljoprivrednim i urbanim sredinama. Trebalo bi provesti politike u korist oprašivača koji promiču biološku kontrolu štetočina i ograničavaju upotrebu pesticida.
Dakle, sami poljoprivrednici imaju veliku ulogu u održavanju obilja hrane, raznolikosti i zdravlja oprašivača primjenom inovativnih praksi koje integriraju lokalna i znanstvena znanja i iskustva te diverzifikacijom poljoprivrednih gospodarstava kako bi resursi hrane i skloništa bili stalno dostupni oprašivačima. Mora se povećati suradnja između nacionalnih i međunarodnih organizacija, akademskih i istraživačkih tijela i mreža za praćenje, istraživanje i procjenu oprašivača i usluga oprašivanja.
Jer dok bude pčela, bit će i nas.
Tagovi
Svjetski dan pčela Zaštita pčela Oprašivači Anton Janša Biodiverzitet Nulta stopa gladi
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
Đuro Japaric
prije 5 godina
20 . 5 , uhvatio sam dva prirodna roja , moj i susjedu koji živi u Osijeku ! Slično rade i mnogi drugi koji imaju pčele . Osim sa prirodnim rojevima , broj novih zajednica povećavamo umjetnim rojevima ! Vezano za POLITIKU , RH , umjesto UGARA treba poticati ZELENU gnojidbu sijanjem MEDONOSNIH vrsta ; FACELIJA , rauola itd . U cilju napisanog Hrvatski pčelarski savez treba ići prema Vladi , zastupnicima !