Pretraga tekstova
Na svakakve situacije nailaze članovi Hrvatske pčelarske službe.
Članovi Hrvatske pčelarske službe 112 nailaze na terenu na svakakve situacije. Tako su kolege iz Županje početkom lipnja dobili dojavu o roju pčela koji se čovjeku uselio u bačvu.
Kako i sami navode, s novom opremom nije im bio problem izvaditi roj, no došli su na ideju kako bi bačvu otkupili od vlasnika s ciljem da pčele ostanu gdje su se same smjestile i očito se dobro osjećale.
Vlasnik, gospodin Maričić, koji im je dojavio za roj i zamolio da ako ga mogu izvaditi kako bi istu mogao koristiti i dalje, kad je čuo da bi je radije otkupili pa da pčele ostanu u njoj i dalje, istu im je na njihovo veliko iznenađenje – poklonio.
Sad pčele u bačvi krase njihov bazni pčelinjak u Županji.
Damir Piljić, Ivan Misković i Danijel Čajko na tom su dijelu Lijepe naše primjer dobre pčelarske prakse koju odrađuju s puno elana i pokazuju kako pčelarstvo s malo volje može biti na zadovoljstvo cijele lokalne zajednice.
Inače, za sve rojeve pčela nepoznata vlasnika, koji vam smetaju ili za koje smatrate da ih treba zbrinuti na adekvatan način možete se obratiti pozivom unutar Hrvatske pčelarske službe. Brojevi telefona dežurnih pčelara dostupni su na stranicama HPS 112.
Tagovi
Roj pčela Spašavanje Bačva Hrvatska pčelarska služba
Autor
Više [+]
Pčelar praktičar, osnivač i urednik portala pcelarstvo.hr, koji svakodnevno svojim poznanicima uporno dosađuje neprestano pričajući o pčelama i njihovoj korisnosti za okoliš.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje