Koji je utjecaj propolisa na zdravlje i zašto je problem njegova standardizacija?

Nacionalna konferencija o sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda - dvanaesto po redu, tradicionalno okupljanje stručne, znanstvene i proizvođačke zajednice na temu sigurnosti i kakvoće pčelinjih proizvoda, održano je u Kastvu, ovoga puta na temu "Propolis i zdravlje".

Dražen Lušić, izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, istaknuo je tom prilikom kako se radi o prvoj specijaliziranoj konferenciji s ovom tematikom.

Naime, uz med i druge pčelinje proizvode, propolis također sve više dobiva na značaju kod ljudi, pogotovo onih s određenim zdravstvenim problemima.

Velike varijacije u sastavu

O njemu se raspravljalo ne samo s aspekta proizvodnje, već i s aspekta analitike, bioloških učinaka, stavljanja na tržište, regulacije, trošarinskih pitanja i ostaloga što stručnu i potrošačku javnost zanima o ovom jednom od najvažnijih pčelinjih proizvoda.

"Propolis čovjek u laboratoriju nije uspio replicirati i usudio bih se reći kako se radi o proizvodu koji je tijekom povijesti stekao skoro pa božanski status”, kazao je Lušić.

Sam naziv dolazi iz starogrčkog, a nastao je kao spoj prefiksa 'pro' što znači ispred, i 'polis' što znači grad, te je poznat i kao pčelinje ljepilo. Davno su još ljudi uvidjeli da ga pčele koriste za pregradnju svojih unutrašnjih struktura zajednice, te kako njime zatvaraju pukotine unutar košnica.

Najvažnija uloga ipak mu je dezinfekcijska unutar pčelinje zajednice, istaknuto je.

"Zaključak konferencije je kako će biti teško specificirati točan sastav i standardizirati propolis”, istaknuo je profesor Lušić za Agroklub. Riječ je, naime, o proizvodu koji ima vrlo složeni sastav, ovisno o tome gdje je proizveden, kada i od čega, odnosno iz kojeg botaničkog izvora.

"Radi se o velikim varijacijama što pred regulatore stavlja ogroman izazov jer nije lako regulirati nešto što ima toliki diverzitet ovisno o sezoni, zemljopisnom te botaničkom podrijetlu, vremenskim uvjetima i ostalome”, ističe uz napomenu kako i ljudska ruka koja upravlja pčelinjom zajednicom također igra veliku ulogu.

Šuma podataka koja vapi za organiziranjem

Dodaje kako podataka ima mnogo, iako ne i dovoljno, no veliki je problem što ih je izuzetno teško organizirati. Radi se o šumi informacija te prvo treba odlučiti gdje početi, čemu dati veći, a čemu manji značaj.

Ono što svi ipak znamo, iz suživota pčela i ljudi koji traje više tisuća godina, propolis doista pomaže živim bićima, zaključuje.

"Dosta je govora o njemu kao lijeku, čak i antibiotiku, što je totalni 'nonsens', jer da bi se nešto zvalo lijekom, mora biti standardizirano, s egzaktno određenom koncentracijom i učincima u ovisnosti o koncentraciji. Ovdje to nije slučaj. No, s druge strane svjedočimo, a što i znanost dokazuje, o biološkim učincima propolisa”, govori profesor Lušić.

Regulatori na europskoj razini odlučili su ga staviti u kontekst dodataka prehrani, čulo na konferenciji.

Problem standardizacije

"Biološki učinci su definitivno prisutni, ali se razlikuju ovisno o sastavu. A sastav propolisa je opet različit ovisno o brojnim faktorima i vrlo teško će se ikada moći standardizirati”, potvrđuje i Vedran Lesjak iz Hrvatskog pčelarskog saveza te urednik časopisa Hrvatska pčela.

Kada bi se odradila standardizacija na određenom području, a uzimajući u obzir ubrzane promjene klimatskih uvjeta - došlo bi do situacije da će se na tom prostoru za 20 godina vegetacija promijeniti. Nažalost, sva istraživanja koja se danas rade, kaže, za nekoliko desetljeća više neće vrijediti.

"S drugim pčelinjim proizvodima nije tako, s propolisom je stvar specifična zbog ogromnog broja njegovih sastavnica”, obrazlaže Lesjak.

Žarko Peran, predsjednik pčelarske udruge Pčela iz Šibenika, istaknuo je da možemo ustvrditi kako je propolis toliko kvalitetan i blagotvoran da sa stanovišta pčelara znanstvena istraživanja i standardizacija nisu od prevelike važnosti. "Bitno je da ga čovjek u svojoj dobroj pčelarskoj praksi na kvalitetan način prikupi, obradi i stavi na tržište”, rekao je Peran za Agroklub.

Ne postoji mogućnost krivotvorenja

Na skupu se moglo čuti kako propolis sadrži 50 posto smole, do 35 posto pčelinjeg voska, 10 posto eteričnih ulja, 5 posto cvjetnog peluda te brojne ostale sastavnice u niskim koncentracijama: vitamine, minerale, organske kiseline, polifenole i najvažnije - flavonoide.

Flavonoidi su pigmenti prisutni u voću, povrću, cvijeću i kori drveća. Bogati su antioksidansima te djeluju antibakterijski, antivirusno i protuupalno, te su upravo oni u najvećoj mjeri zaslužni za ljekovito djelovanje ovog jedinstvenog pčelinjeg proizvoda.

U skladu s nazivom, ova je konferencija bila namijenjena sagledavanju odrednica sigurnosti, zdravstvene ispravnosti, kakvoće i podrijetla propolisa, no tematski su obrađene također brojne aktualnosti vezane uz upravljanje kakvoćom pčelinjih proizvoda općenito.

Profesor Lušić je napomenuo da se ne može niti približno znati koliko ga se godišnje u svijetu proizvede, a taj podatak dakako nije poznat ni za Hrvatsku. Prema literaturno dostupnim podacima, koji su zapravo čisto nagađanje, govori se o brojci između 100 i 200 tona proizvodnje u svjetskim omjerima.

U odnosu na med, kao najzastupljenijeg pčelinjeg produkta, kada je riječ o proizvodnji propolisa, ovdje ne postoji mogućnost krivotvorenja. Dakle, nešto kao 'fake' (lažni) propolis ne postoji, istaknuto je na konferenciji.

Trošarine na alkohol podižu cijenu

Problem s kojim se susreću pčelari koji se bave njegovom proizvodnjom, prvenstveno je vezan za trošarine koje povećavaju ukupnu cijenu, jer se u procesu proizvodnje koristi alkohol.

Predsjednik udruženja pčelarskih udruga Primorsko-goranske županije, Primorsko-goranskog pčelarskog saveza (UPU PGŽ) i predsjednik Udruge pčelara Kadulja otok Krk, Nedjeljko Mrakovčić, osvrnuo se upravo na to pitanje.

"Problem je nabava alkohola. Teško je do njega doći i to što su uvedene velike trošarine pa je skup. Nakon što se otopina propolisa u alkoholu stavi na tržište, on ponovno podliježe novim trošarinskim davanjima, a što ga čini još skupljim potrošaču”, obrazlaže Mrakovčić.

Dodaje kako su pčelarima općenito najveći problem klimatske promjene koje su očigledne. "To se ne tiče samo propolisa, već i unosa meda”, pojašnjava.

Ravnatelj Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo ove županije, docent Željko Linšak, također smatra kako je "možda najbitnije reći kako, definitivno u svim segmentima okoliša primjećujemo da dolazi do klimatskih promjena".

"Kako te promjene evidentiramo u okolišu, tako ih evidentiramo i u živim bićima, pritom trenutno prvenstveno mislim na pčele, a posljedično i njihove proizvode”, dodaje.

Ujedno smatra da se svi moramo prilagoditi klimatskim promjenama, usporiti ih koliko možemo, kontrolirati koliko je već moguće prirodu i nažalost, pripremiti se i smanjiti potencijalni rizik koji definitivno postoji.

Značaj konferencije sve veći

Organizatori konferencije odlučili su da se ove godine program odvija u tzv. hibridnom formatu, fizički, ali i putem Zoom platforme.

"S organizacijske razine smo vrlo zadovoljni jer brojnost sudionika ukazuje na to kako ova konferencija dobiva na značaju te s entuzijazmom idemo dalje. Sljedeće godine planiramo obraditi temu pojave meduna i rijetkih vrsta meda”, otkriva.

Nacionalna konferencija postala je tradicionalni skup, jedinstven po tome što se na jednom mjestu sastaju predstavnici primarne pčelarske proizvodnje i pčelarske znanosti.

Po brojnosti sudionika i kvaliteti sadržaja, dobila je status najvažnijeg godišnjeg okupljanja proizvođačke, stručne i znanstvene zajednice na nacionalnoj razini, uz sudjelovanje uglednih gostiju iz Hrvatske i inozemstva.

Izlaganja su potaknula brojna pitanja

Održano je ukupno devet predavanja te tri rasprave. U uvodnom izlaganju, naziva 'Propolis – lijek, hrana ili lijepa priča?' prof. Dražen Lušić predstavio je temu te se općenito osvrnuo na 'zdravstveno-komercijalnu' problematiku vezanu uz ovaj specifični proizvod.

Profesorica Ivana Flanjak s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku pojasnila je tehnike ekstrakcije propolisa s osvrtom na utjecaj na kvalitetu, sastav i biološku aktivnost. O izazovima uređenja tržišta izlagao je potom Mario Vujić iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Prof. Lidija Svečnjak s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorila je o kemijskoj karakterizaciji i varijacijama u sustavu različitih tipova propolisa s područja Republike Hrvatske. Prorektor za znanost Sveučilišta u Splitu, profesor Igor Jerković, putem Zooma je izložio predavanje o kemijskim markerima i bioaktivnim spojevima različitih vrsta propolisa iz tuzemstva.

Docent Jurica Karlo iz Ministarstva unutarnjih poslova i predavač na Veleučilištu kriminalistike i javne sigurnosti, održao je vrlo intrigantno predavanje o sustavima zaštite hrane kao alatima za sprječavanje kriminaliteta povezanog s hranom, dok je Ivan Bračić iz tvrtke PIP d.o.o. govorio o propolisu s osvrtom na deklaraciju i marketing. Profesorica Ivana Tlak Gajger s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu opisala je mehanizme antimikrobnog djelovanja propolisa.

Najmlađi predavač bio je Mateo Jakac iz Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije i doktorand na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci koji je održao prezentaciju o biološkim učincima etanolnog ekstrakta propolisa.

Ovo je bila jedna od najuspješnijih, ako ne i najuspješnija konferencija, ne samo s organizacijske razine, već i onoga što se moglo čuti na izlaganjima i u raspravama, komentirao je profesor Lušić.

"Prvi puta smo imali zastupljene znanstvenike sa sva četiri najveća hrvatska sveučilišta, plus sa znanstvenih instituta. Dakle, tu je osim akademske zajednice bio realni sektor, farmacija, bilo je također sudionika iz upravnih struktura te brojni pčelari, od profesionalca do hobista”, naglašava i zaključuje da se na konferenciji susreće pčelarski sektor sa strukom, znanošću, potrošačima, upravnim sektorom, regulatorima, i kad se to sve stavi na jedno mjesto, ispadne jedna ovako dobra priča, zaključuje.

Vođena degustacija uniflornih medova

Sljedećeg dana održana je i peta po redu manifestacija pod nazivom Zeleno-plava pčelarska orijentacija, mjesto susreta pčelarskog i proizvođačkog sektora s potrošačima svih razina.

Ovo događanje ima primarni cilj definirati pčelarske sličnosti primorske i kontinentalne Hrvatske, a organizatori su pripremili vođenu degustacija uniflornih medova podrijetlom iz primorske i kontinentalne Hrvatske.

Bila je podijeljena na tzv. plave i zelene stolove, kako bi se sustavno prikazala regionalna zastupljenost medne Hrvatske - od Baranje do Hrvatskog zagorja, Gorskog kotara i Like, te od Istre do Konavala.

Posebni značaj dodijeljen je tzv. crnom stolu koji je bio rezerviran za prikaz i demonstraciju najčešćih patvorina meda.

Zašto baš Kastav?

Kastav, ili jednostavno 'Grad na brege', odavno je poznat kao autentičan gradić bogate tradicije, povijesti i umjetnosti. U novije vrijeme, to je mjesto koji hrabro prihvaća suvremene trendove postajući gradom progresivnih ideja i uspješnog poslovanja.

Svoju povezanost sa pčelarstvom i pčelinjim proizvodima, baštini kroz odredbe osnivačkog statuta, poznatog 'Zakona kastafskega' koji datira iz 1400. godine - na hrvatskom jeziku.

Njime su još tada bili jasno regulirani odnosi u pčelarstvu, ali i tržišno pozicioniranje sektora u društvenoj zajednici. Na taj je način bila dana javna forma značaju pčelarske djelatnosti za gospodarstvo ove napredne zajednice.

Sličnu važnost ima i danas.