Med je sladak svima osim pčelaru

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih devet mjeseci 2013. godine u Hrvatsku je uvezeno tri puta više meda nego u istom razdoblju prethodnih godina, čak 191 tona. S obzirom na to da domaći pčelari proizvode med vrhunske kvalitete i da ta proizvodnja u potpunosti zadovoljava domaće potrebe, Martin Kranjec, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza izjavio je kako je dijelom riječ o medu iz Kine, ali da uvezene količine ne ugrožavaju plasman meda domaćih pčelara.

Pretpostavka pčelara je da je jedna veća domaća tvrtka koja se bavi proizvodnjom i preradom pčelinjih proizvoda, najvećim dijelom zaslužna za taj uvoz. Također je pretpostavka kako je u pitanju med namijenjen ugostiteljstvu. Iako u Hrvatskoj broj pčelara rapidno raste, prema posljednjim podacima imamo približno 11.000 pčelara koji imaju oko 660.000 košnica. Hrvatska je po broju košnica po pčelaru u samom europskom vrhu, naime u Europskoj uniji u prosjeku jedan pčelar pčelari s 18 do 25 košnica, dok je hrvatski prosjek 60 košnica po pčelaru.

Sada se godišnja proizvodnja meda kreće od šest do osam tisuća tona. Sve to upućuje na to da je domaća proizvodnja pčelinjih proizvoda na visokoj razini, zahvaljujući najviše edukaciji pčelara, ali i potrošača u korištenju te potpuno prirodne i izuzeto zdrave namirnice kojoj se pripisuju i brojna ljekovita svojstva te da za sada nema bojazni od značajnijeg uvoza meda. Prognoze su da kako će tržišni viškovi domaćeg meda sve više završavati u drugim zemljama EU.

Raste i prodaja meda na kućnom pragu pčelara, što ukazuje na to da potrošači ipak prepoznaju domaći proizvod i imaju povjerenja u hrvatske pčelare. Kranjec je, kako kaže, svjestan da je veleprodajna cijena od primjerice 30 kuna za kilogram bagremovog meda, prilično visoka, a zbog toga se pčelarima i savjetuje da te cijene ne podižu.

Foto: depositphotos.com, drutska