Pretraga tekstova
Obitelj Šarar danas ima stotinjak društava, međutim posao im remeti neželjeni posjetitelj. Njima je medvjed nedavno prevrnuo košnice, ali još je gore što svi u selu žive u strahu pa očekuju da će se nešto po tom pitanju hitno poduzeti.
U obitelji Šarar tradicija bavljenja pčelarstvom postoji minimalno 160 godina, vjerojatno i više, no ne može se potvrditi, tvrde supružnici iz sela Miroši kraj Grižana. Na Maru Šarar, suprugu vlasnika OPG-a Tihomira, naišli smo u kaštelu Drivenik dok je na štandu izlagala svoje proizvode. Pitali smo kako ide posao, a ona nam se požalila na probleme s medvjedom.
Naime, tjedan dana prije našeg razgovora dogodio se incident s inače redovnim posjetiteljem njihove okućnice. No, ovoga puta su ostali bez šest košnica iako je pčelinjak ograđen električnim pastirom.
"To se dogodilo prvog svibnja pa možemo reći da smo imali jednu sasvim drugačiju proslavu nego inače“, pokušala se našaliti naša sugovornica, iako joj nije nimalo bilo do šale. Prijavili su događaj lovačkom društvu, ali ne vjeruju, kaže, da će im šteta biti nadoknađena.
"Prošle noći je opet bio do kuće, no ograda ga je zadržala. A znamo da je bio jer smo ujutro našli porazbacane košnice koje nisu unutar ograde. Nije napravio veću štetu“, nastavlja.
Mara kaže da susjedi medvjeda viđaju po danu iznad svojih kuća te smatra da bi lovačko društvo hitno trebalo nešto poduzeti. "Ljudi se boje, a on je postao gotovo svakodnevni posjetitelj sela“, ističe.
Ispričala je da su ona i suprug kao mladi bračni par otišli 'trbuhom za kruhom', ali su se vratili živjeti u zaleđe Crikvenice, na suprugovu djedovinu. U pčelarstvo su krenuli sa samo dvije košnice, no polako su rasli pa danas imaju stotinjak društava.
Sele ih u zaleđe Novog Vinodolskog i u Gorski kotar tako da u svojoj ponudi imaju medun i šumski med. Prodaju i druge proizvode na bazi meda - propolis, pelud, kombinaciju propolisa i peluda, vosak, likere, medicu i drugo.
"Proizvodnja ovisi o godini. Prošle godine je do srpnja bilo sve u redu, ali tada je došla velika suša i situacija je općenito bila jako loša“, opisuje Mara. Ovoga proljeća su primjetili da je mnogo pčela ili uginulo ili su jako oslabile.
Kakva će u konačnici ove godine biti situacija s medom, ne zna, jer je ožujak bio topao i pčele su se razišle. Zatim je zahladilo i, kako je već napomenula, dosta pčela je uginulo. "Nije obećavajuće“, komentira.
U požaru im izgorjela gotovo sva oprema, obitelj Šarar pčelama su vratila EU sredstva
Iskusna pčelarica govori nam da veliku pažnju pridaje pakiranjima jer je na ovom području najveća potražnja u turističkoj sezoni, a turiste lijepo upakirani proizvodi posebno privlače. Godinama ljeti drži štand u Selcu kod hotela Slaven, dok u drugim periodima godine imaju stalne domaće kupce.
"Kupci imaju povjerenje u naše proizvode, a mi to povjerenje nastojimo opravdati“, kazala je. Supružnici inače sve rade zajedno, jedino Mara sama pakira, ne da mužu blizu, govori uz smijeh.
Tagovi
OPG Šarar Medvjed Tihomir Šarar Mara Šarar Prevrnute košnice Neželjeni gost
Autorica
Više [+]
Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje