Pretraga tekstova
Udruga pčelara Bujštine i Grad Umag postavili jumbo plakat kako bi skrenuli pažnju na ugroženost pčelinje vrste zbog nekontroliranog korištenja pesticida u poljoprivredi!
Aktivisti Udruge pčelara Bujštine u travnju prošle godine su pokrenuli projekt "Čuvajmo pčele" zbog zabrinjavajućih podataka o ugroženosti pčela uslijed pretjeranog i nekontroliranog tretiranja poljoprivrednih kultura pesticidima.
Projekt je pokrenut otvaranjem foto natječaja 10. lipnja 2015. godine pod nazivom "Čuvajmo pčele" u sklopu šire akcije kojom želi skrenuti pažnju javnosti na ugroženost pčelinje vrste zbog nekontroliranog i pretjeranog korištenja pesticida u poljoprivredi. Nakon odabira najboljih fotografija, po prvi put u Hrvatskoj, u suradnji s gradom Umagom, postavljen je jumbo plakat s tematikom očuvanja pčela.
Insekticidi kojima nesavjesni poljoprivrednici tretiraju svoje voćnjake u vrijeme cvatnje pogubni su ne samo za pčele, već i za sve druge kukce oprašivače pa je šteta učinjena na taj način nemjerljiva jer se direktno odražava na proizvodnju ljudske hrane, ali i na okoliš.
Ne prskajte za vrijeme cvatnje jer pčele povećavaju prinose.
Kada spomenete pčelu, obično pomislite na ubod, no bez pčela ničega ne bi bilo. One su sve, kaže pčelar iz filma "Nestajanje pčela", dokumentarca koji je uzdrmao svijet i nagovijestio kakva nas potencijalna katastrofa čeka.
Pčelari širom svijeta imaju sasvim dovoljno razloga da se uhvate za glavu. Kažu, nešto se čudno i vrlo opasno događa s pčelama u cijelom svijetu. Samo izumiranje ove vrste insekata možda se nekome ne čini kao veliki problem na prvi pogled, no eventualni potpuni nestanak pčela možda bi ugrozio i opstanak same ljudske vrste, koja bi ostala bez najmanje trećine namirnica koje hrane ljudski rod.
Pčele obavljaju zadatak koji je od velikog značaja za poljoprivredu - oprašivanje. Čak trećinu svjetskih zaliha hrane oprašuju pčele. Jednostavnim rječnikom objašnjeno, pčele održavaju biljke i usjeve u životu. Bez njih, ljudi ne bi imali baš mnogo izbora na jelovniku.
Bez pčela ne bi bilo ni jabuka, badema, breskvi, krušaka, trešnji, malina, marelica, kupina, brusnica, grožđa, kivija, lubenice, dinje, jagode, krastavaca, brokule, kave i brojnih drugih voća i povrća. U UN-ovom dokumentu iz 2011. godine stoji kako je od 100 hranjivih vrsta koje stvaraju 90% hrane u svijetu, njih više od 70% oprašuju pčele.
"Ako nestane pčela na Zemlji, čovječanstvu bi najviše preostalo četiri godine života", metaforično je rekao Albert Einstein prije 80 godina.
Nije teško pretpostaviti što bi se dogodilo kada jednog dana ne bi bilo nikakvog voća ili povrća. Svijet bez limuna, graha, kokosa, rajčica, kakaa, brokula, luka, kupusa, paprike ili tikvica, bio bi svijet opće bijede, bolesti, avitaminoza i ranog umiranja. Danas svatko, pa čak i malo dijete, zna koliko su za zdravlje bitni minerali i vitamini i koliko su važni voće i povrće. No, ni voća ni povrća ne bi bilo bez pčela. Možda bez njih ne bi bilo ni nas.
Foto: Udruga pčelara Bujštine
Tagovi
Pčelari Čuvajmo pčele Grad Umag Ugroženost pčela
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 5 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje