Pretraga tekstova
Osim za nabavu odobrenih veterinarsko-medicinskih proizvoda moguće je ostvariti i potporu za kiseline koje se koriste za tretiranje protiv varooze, kao što su mliječna, mravlja, octena i oksalna kiselina te za konzumni šećer. Rok za podnošenje zahtjeva je 15. svibnja.
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavještava pčelare da temeljem Zakona o veterinarstvu i Naredbe o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti te njihovom financiranju u 2015. godini, na pčelinjacima moraju provesti preventivne mjere za zaštitu zdravlja pčelinjih zajednica, u prvome redu protiv varooze. Nacionalnim pčelarskim programom, Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s Hrvatskim pčelarskim savezom, omogućilo je pčelarima pokriće dijela troškova zbog provedbe ove zakonske obveze.
"Način provedbe sufinanciranja ove obveze, u ovoj je godini značajno izmijenjen te pčelare upozoravamo da sukladno Pravilniku o provedbi mjera Nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od 2014. do 2016. godine u 2015. godini, podnose zahtjev osobno i u svoje ime" ističu u Agenciji.
Obrazac možete pronaći ovdje. Zahtjev za potporu Obrazac Prilog 1 potrebno je u potpunosti ispuniti. Svakako navedite IBAN žiro računa pčelara na koji će se obaviti isplata ostvarenog iznosa potpore. Uz Obrazac nužno je priložiti kopije računa koji moraju glasiti na pčelara koji podnosi zahtjev. Na račune prije kopiranja treba napisati NPP 2015. Potporu je moguće ostvariti samo za nabavu odobrenih veterinarsko-medicinskih proizvoda navedenih ovdje.
Uz nabavu odobrenih veterinarsko-medicinskih proizvoda moguće je ostvariti i potporu za kiseline koje se koriste za tretiranje protiv varooze kao što su mliječna, mravlja, octena i oksalna kiselina te konzumni šećer. Zahtjev u tiskanom obliku pošaljite na adresu: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju - pomoć za sektor pčelarstva M1, Ulica grada Vukovara 269 d, 10000 Zagreb. Rok za predaju zahtjeva je 15. svibnja 2015. godine.
Tagovi
Agencija za plaćanja Pčelari Potpora Pčelinje zajednice Varooza Obrazac Prilog 1
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 5 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje