5 razloga zašto čuvati tlo jer, 2050. samo što nije

Važnost odnosa između tla i vode u postizanju održivih i otpornih poljoprivredno-prehrambenih sustava tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana tla kojeg obilježavamo danas, 5. prosinca.  

Do 40 posto svih tala širom svijeta je umjereno ili ozbiljno degradirano, pokazalo je izvješće Ujedinjenih naroda objavljeno prošle godine. Ovaj postotak bi mogao porasti na 90 posto do 2050. ako se krčenje šuma, prekomjerna ispaša, intenzivna obrada, urbanizacija i druge štetne prakse nastave, upozoravaju. 

Učestale klimatske anomalije dovode do ubrzanja degradacije. U 2023. prepolovljen je prinos soje i pšenice u Argentini zbog suše, a ni Europa nije pošteđena, posebno južna područja.

Ozime žitarice pate zbog obilnih kiša i nagle hladnoće

Ono što često ne primjećujemo je koliko su devastacijom i klimatskim promjenama pogođeni živi organizmi zemlje. Evo pet razloga zašto je važno brinuti o tom problemu. 

Život koji ne primjećujemo

1. Od ukupnog broja svih vrsta 59 posto živi u tlu, a ova bioraznolikost ključna je za globalno kruženje fosfora, dušika i drugih hranjivih tvari. Najveći dio su razne vrste gljiva i bakterija, ali i brojni viši organizmi među kojim prednjače alge, nematode, gujavice, brojni insekti.

2. Istovremeno, ono je najveći rezervoar vode s dvije trećine slatkovodnih rezervi. Nazivamo je "zelenom vodom" jer je dostupna biljkama i ona nije stacionarna, već je ključna za transport hranjivih tvari i procese razlaganja organske i neorganske tvari. Kontrolira razmjenu topline i plinova između tla i atmosfere.

3. Jedan gram zemlje sadrži nekoliko milijardi bakterija različitih vrsta, a jedna žličica ima više živih bića nego ljudi na Planeti. U njemu živi najveće živo biće - gljiva koja raste ispod površine na korijenjima stabala u američkom nacionalnom parku Malheur u Modrim planinama na istoku države Oregon. Prostire se na površini od 890 ha što je jednako 1.220 nogometnih igrališta.

Pluća i filter planete

4. Zemlja "diše" i u sebi zadržava više od 30 puta veću količinu ugljikovog dioksida nego što sada proizvodimo spaljivanjem fosilnih goriva. Promjenom intenziteta njezina disanja može doći do oslobađanja ovog plina, što bi bilo pogubno po nas i veliki dio živog svijeta.

5. Djeluje i kao filter koji pročišćava otpadne vode, a brojne zagađivače razlaže. No, degradirane površine koje su siromašne živim svijetom gube takvu sposobnost, smanjuje se apsorpcija i povećava rizik od poplava.

Stoga je važnije nego ikada osvijestiti važnost koju tlo ima za sav živi svijet.