5G mreže na selu - blagoslov ili prokletstvo?

Razvoj brzih i ultrabrzih mreža ima danas jednako revolucionaran učinak kao i razvoj prometne ili elektroenergetske mreže prije sto godina. No u Hrvatskoj ta revolucija ide malo sporije.

Širokopojasni internet došao je u brojne dijelove zemlje. Negdje radi malo bolje, negdje lošije. Gradska su područja prilično dobro pokrivena, neka čak i optičkim vezama, dok se u ruralnim djelovima nerijetko postavlja pitanje isplativosti. Zato je država krenula u dva programa.

Jedan je razvoj nacionalne tzv. agregacijske mreže, koja treba biti izgrađena u iduće dvije godine, a drugi je program za pristupne mreže, odnosno razvoj širokopojasnog interneta - gdje su već počeli radovi na nekim lokacijama.

U provedbi je trenutno 20 projekata koji će omogućiti internetsku povezivost ruralnih područja u kojima nije bilo interesa privatnih operatora. Poljoprivrednicima će se time olakšati poslovanje s javnim servisima i dobavljačima, ali i plasiranje proizvoda na tržište.

"Za pokriti cijelu Hrvatsku brzim internetom dva su rješenja – ili će morati investirati država ili ćemo se osloniti na 5G mrežu, odnosno bežične mreže nove generacije - pa da do nekud dođemo s optikom, a da ostalo odradi 5G mreža“, rekao je Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a na konferenciji AgroRocks 2022.

Što selu donose 5G mreže?

Bežične mreže nove generacije mogu donijeti puno toga u odnosu na postojeće 4G mreže. Brže ćete otvoriti neki portal, s boljom vezom nazvati suprugu i slično. Udaljeni rad će biti puno lakše ostvariti, kao i upravljanje strojevima na daljinu, odnosno korištenje naprednih rješenja u poljoprivredi. Ako, primjerice, želite preuzeti neki film, to ćete s 5G moći u nekoliko sekundi. Većinu aplikacija moći ćete koristiti u "oblaku", nećete ih trebati preuzimati na telefon, tablet ili računalo. Samo je mašta granica, a i nju Vam može nadograditi 5G, rekao je Obuljen. 

Sreo je, kaže puno kreativnih ljudi u zadnje vrijeme i zna da bi 5G mreža bila korisna za poljoprivredu, ako ih se pusti da rade.  

Je li strah od zračenja opravdan?

Međutim, brojni građani strahuju od uvođenja 5G mreža, smatrajući da će im njihova elektromagnetska polja baznih postaja, naštetiti zdravlju.

Taj strah je ujedno i prepreka za razvoj, koje bi donijele i sto puta veću brzinu nego postojeće 4G mreže, te omogućile internet stanovnicima ruralnog prostora, do kojih nije moguće dovesti podzemne i nadzemne instalacije, ili je to jednostavno komercijalno neisplativo.

Je li strah od elektromagnetskih polja opravdan, pitali smo prvog čovjeka Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti.

"Ja bih rekao da je strah neopravdan, međutim treba razumjeti ljude koji se boje nečega o čemu ne znaju - to je najnormalnije! Ljudi su se bojali vlaka, kad je došao u 19. stoljeću, neki su bježali glavom bez obzira, mislili su da će ih progutati, ubiti, odseljavali su...„ slikovito je opisao Obuljen.

Kaže da je 13 godina radio kao terenski inženjer te proveo dane, tjedne i mjesece u elektromagnetskim poljima koja su daleko jača u odnosu na ova, a štetne posljedice na sebi ne zapaža.

Tvrdi da se o pitanju zračenja znanstvenici ozbiljno bave godinama, a izravne dokaze o štetnosti nisu pronašli, barem ne za ove dozvoljene granice koje su propisane te ističe da su one u Hrvatskoj još niže od onih koje preporučuje međunarodna organizacija koja se time bavi.

"Nikad nećete uvjeriti 5 ili 10 posto ljudi koji su uvjereni da je 5G štetan, ali zato moramo objasniti za onih 90 posto ostalih“, rekao je Tonko Obuljen.

Etiketa plaćenika ne stoji

Najvažnija u toj priči je edukacija građana, slažu se svi, međutim teško je naći ljude koji će educirati, jer postoji općenito nepovjerenje u institucije.

"Imali smo par profesora na fakultetu koji bi održali predavanje o elektromagnetskim zračenjima, a onda bi ih kasnije napadali da su plaćenici. I onda se oni povuku natrag u svoju akademsku karijeru i kažu zašto bih se ja time bavio, pa da me etiketiraju kao plaćenika“, ispričao je.

Odgovorio je i na prozivke da HAKOM radi za operatore, jer uzima njihov novac, pa da im se zato ne vjeruje. Obuljen kaže da su premise točne "Da, novac za svoj rad u elektroničkim komunikacijama naplaćujemo od operatora, ali to je po zakonu“, uz pojašnjenje da je baš zato ta agencija samostalna i izvan sustava državne uprave.

Prvi im je posao regulacija tržišta, drugi je poticanje razvoja "I tu naravno da radimo za operatore, ali i za korisnike“, kazao je te dodao da je treći dio djelovanja HAKOM-a izravna zaštita korisnika, ali ne samo golo rješavanje sporova vezanih uz račune.

"Kad mi želimo da netko omogući postavljanje bazne postaje - to je zato što će korisnici koji će biti njome pokriveni, imati bolju mrežu“, rezolutan je Obuljen na konferenciji AgroRocks u Osijeku.

Bazne postaje su skupe, pa se u izgradnju ne ide olako, kaže on i nastavlja da se kod nas u mnogim diskusijama potpuno zanemaruje elementarna poslovna logika – "neće netko napraviti četiri skladišta ako mu sva roba stane u jedno", tako je i sa baznim postajama - one koštaju i nitko ih neće graditi više od onog broja koji je nužno potreban, kazao je šef HAKOM-a.

Neki gradovi i općine onemogućavaju postavljanje mreža

Jedinice lokalne i regionalne samouprave bitni su faktori u digitalizaciji agrara. Naime, općine i gradovi su korisnici sredstava za izgradnju mreže širokopojasnog interneta.

Kroz dokumente prostornog uređenja na razini općina i gradova potrebno je planirati uvjete za postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme. Jesu li odradili pripremne aktivnosti za natječaje i jesu li spremne, pitali smo Obuljena, koji kaže da se trenutačno provodi 70 projekata, neki povezuju više gradova ili općina, administracija se pripremila na sredstva iz EU fondova, ali za "5G mrežu nisu spremni“.

Neke jedinice lokalne samouprave su kroz prostorne planove ograničile taj razvoj, odnosno onemogućile postavljanje mreža, ističe on.

"Nije pitanje je li bazna postaja vama na 10 ili 20 metara ili 500 metara, nego je pitanje kojom snagom ona zrači. Nas ovdje (na konferenciji u Osijeku, op.a.) više zrači TV odašiljač Belje nego najbliža postaja mobilne telefonije“, kazao je Tonko Obuljen.

Očito je potrebna šira edukacijska kampanja, koja bi otklonila neopravdani strah od zračenja 5G mreža, kako za građane tako i za predstavnike lokalne samouprave.