Agronet će poljoprivrednicima pružiti informacije o tome što, gdje i kada je najbolje uzgajati, kaže Srećko Radnić, ravnatelj Javne ustanove RERA, hrvatskog partnera u projektu
Projekt Agronet koji se financira sredstvima Programa IPA Jadranska prekogranična suradnja nastao je u suradnji s talijanskim partnerima sa željom da se pomogne svima koji sudjeluju u bilo kojem dijelu procesa agroindustrijske proizvodnje. Uključivanjem u projekt Agronet IPA Adriatic korisnicima se omogućuje da postanu dio ponude razmjene roba i usluga europskog agroportala Agronetadriatic.
Cilj projekta je realizacija stalne logističke i distributivne mreže i infrastrukture u lancu prehrambene industrije Jadranskog područja, a dodatni cilj je predstaviti stranim investicijskim kućama ozbiljne proizvođače s našeg područja s kojima mogu razviti suradnju od otkupa proizvoda i izvoza posebno zimi, do otkupa ili najma velikih distributivnih skladišta putem kojih će vršiti otkup, ali i ljeti vršiti prodaju agroproizvoda iz uvoza. Ovo je ujedno bio i povod za razgovor sa Srećkom Radnićem, ravnateljem Javne ustanove RERA S.D., hrvatskog partnera u projektu. Odgovore na postavljena pitanja o projektu Agronet gdina. Radnića možete saznati u nastavku teksta.
Kako je projekt Agronet iznjedrio idejni razvoj agroindustrijske zone Čaporice, svakako se može reći da je uspio. Već sada znamo kako će se u agrozoni Čaporice uz postojeće, proizvoditi, dorađivati ili pakirati više od stotinu raznih drugih agroindustrijskih proizvoda. Dodatno će se u zoni Čaporice kao atrakcija za turiste, nuditi mogućnost kupnje autohtonih prehrambenih proizvoda koji se u zoni proizvode, ali i upoznati se kroz organizirana razgledanja i s procesima proizvodnje i obrade proizvoda, a turisti će se, uz one slučajne, tamo organizirano dovoditi i autobusima iz turističkih središta srednje dalmatinske obale. Kad svemu dodamo kako će zona Čaporice u svom sastavu imati i agroinkubator kao posebnost i nužan element za agropoduzetnike, onda doista već sada možemo reći kako je projekt prekogranične suradnje Agronet IPA Adriatic uspio. A osim toga moramo reći i to kako se radi o prvoj specijaliziranoj zoni u RH.
Agronet kao mreža dionika u agroindustriji je jednostavan način da svi koji sudjeluju u procesu agroindustrijske proizvodnje osiguraju kontakte koji će im pomoći u financiranju, certificiranju, razmjeni i izvozu proizvoda i usluga na strana tržišta. Npr. netko ima višak proizvoda pa tu informaciju stavi na stranicu, drugi opet vidi da ta ponuda postoji a baš taj proizvod mu treba i zatim uspostavljaju kontakt i realiziraju željenu suradnju.
I više smo nego zadovoljni, jer taj prvi inicijalni efekt uključenja na portal od strane gospodarstva koja se bave nekom od agroindustrijskih grana, eko proizvodnjom ali i tvrtki iz prehrambene industrije, transporta i skladištenja, ima i svoj znatno konkretniji oblik a to je, opet se vraćam na nju, razvoj agroindustrijske zone Čaporice, koja će vjerovatno u svojoj slijedećoj fazi razvoja kao logičan slijed imati osnivanje klastera jer svi dionici koji su danas prisutni u Čaporicama objedinjuju djelatnosti iz iste grane gospodarstva. Ujedno tu će se organizirati sajam Pravo Dalmatinsko, pa će se i po toj osnovi, moći i organizirano dovoditi turisti. Osim toga, u sklopu projekta smo izradili studiju koja je između mnoštva konkretnih detalja pokazala npr. točne pozicije tla u zaobalju pogodnog za uspijevanje pojedine kulture na odabranoj mikrolokaciji, a cilj je povećati efikasnost proizvodnje agro proizvoda.
Tako je, a već u ovoj fazi razvoja studije imamo dosta korisnih saznanja npr. ulaganja u smokvu se mogu pokazati isplativa na područjima s lakšim, karbonatnim, propusnim tlima, uz posebno sugeriranje obnove prijašnjeg sustava simbioze vinove loze i smokve, a posebno na agroturističkim gospodarstvima. Agrumi se recimo uspješno mogu uzgajati u obalnom području Splita, od Omiša do rta Planke. Potom, znatno veća potražnja od ponude daje priliku ulaganjima u nasade breskve na laganim, dobro dreniranim, plodnim i dubokim tlima. Studija je recimo ukazala na to kako je stolno grožđe podcijenjena kultura, koja ovdje ima sve prirodne predispozicije za uzgoj, a danas se 60 posto potreba realizira uvozom. Sve ovo je samo djelić onoga što dobivamo kao dodatnu vrijednost i ovim projektom te prije spomenutom studijom.
Uglavnom su to ljudi koji imaju gospodarstva koja se bave ratarstvom, stočarstvom, voćarstvom, vinogradarstvom, proizvodnjom povrća. Zatim tu su ribari i pčelari, ali i ljudi i tvrtke koji se bave eko proizvodnjom. Da ne zaboravim tu je i cjelokupna prehrambena industrija, industrija prerade, skladištenja ali i transporta.
Iako je još uvijek atraktivnija djelatnost od poljoprivredne, na nekim lokacijama, posebno otocima, poljoprivredna djelatnost ima sposobnost da u kratkom roku zaposli veći broj ljudi, a gotovo se cjelokupna proizvodnja može plasirati kroz turizam i tu je mogućnost uklapanja najbolja, ali da bi se svijest o tome podigla, nužno je organizirati edukativne i promocijske programe kroz koje bi se regrutirali potencijalni novi poljoprivredni proizvođači. Ruralni turizam je priča za sebe posebno u zaobalnom dijelu županije gdje već postoji određeni broj realiziranih projekata tematskih staza i putova kao što su vinski ili maslinovi puti ali tu još ima prostora gdje se mogu razvijati nove tematske staze: medne staze, voćne staze i slično. Najveća poveznica je u razvoju specijalizirane prehrambene ponude kao što su: kruh ispod peke, domaći sirevi i pršut, domaća puretina, janjetina i jaretina, soparnik, kaštradina. Dodatna mogućnost je razvijanje prehrambenih ponuda specifičnih potrošačkih skupina od vegetarijanaca i vegana, preko alergičara i dijabetičara do halal i kosher hrane.
Zato što sva istraživanja pokazuju kako trgovina, građevinarstvo i brodogradnja nemaju neku mogućnost rasta, dok poljoprivredno prehrambena industrija kao i ponuda proizvoda i usluga za turiste (agroturizam, zdravstveni turizam i sl.) u kratkom roku omogućavaju dostatnu razinu zapošljavanja i imaju veći potencijal rasta a sve to dobrim dijelom zbog oslonca na turizam.
U prvom redu je to ne korištenje zajedništva i izostanak udruživanja u zadruge i druge oblike zajedničkog djelovanja. Nešto što smo nekad imali, ali očito nismo vrednovali na adekvatan način, danas nam je najveći problem i usko grlo a to je doradbena i prerađivačka industrija, npr. SMS-a više nema, MILS slabo posluje, a mnogi drugi se sve više orijentiraju na trgovinu.
Ideja o suradnji na projektu Agronet dovela je do promišljanja o načinu oplemenjivanja agroindustrijske zone Čaporice, na način kako sam elaborirao na samom početku. Samim tim projekt Agronet je uspio jer ima svoje praktično oživotvorenje, ali i opipljive i vidljive trajne rezultate. Objedinjavanje proizvođača iz agroindustrijske grane gospodarstva na jednom mjestu, razvoj adekvatne infrastrukture kao što je agroinkubator ili prodaja na mjestu proizvodnje, pravi savjeti o tome gdje, što i kada uzgajati, mogućnost predstavljanja turistima, samo su neke od njih, a sve ovo je dodatan razlog za posjet zaobalju - Zagori, kako turista, tako i domaćih ljudi. Na kraju bih želio istaknuti kako je projekt Agronet dio terceta u koji spadaju i EU projekti MEDPATHS i Agristorical Lands, a koji su stvorili sinergijski učinak kojim smo se okrenuli u ukupnosti svog djelovanja te strateškim odrednicama koje su ujedno i strateške odrednice djelovanja naše Županije.
Foto: depositphotos.com, Dirima
Tagovi
Autorica