Pretraga tekstova
Rumunjski ratari su upozorili na priljev ukrajinskih žitarica koje ih guraju na rub bankrota. Europska komisija opovrgava negativan utjecaj
Rumunjski ratari upozorili su da ih priljev ukrajinskih žitarica kroz puteve solidarnosti EU gura prema bankrotu, ali Europska komisija inzistira da to nema negativan utjecaj na jedinstveno tržište, piše Euractiv.
"Nema štetnog utjecaja izvoza iz Ukrajine na naša tržišta", rekao je povjerenik EU za poljoprivredu Janusz Wojciechowski istaknuvši da ove žitarice nemaju negativno djelovanje na situaciju proizvođača kao ni na njihovu cijenu.
Kako bi se olakšao izvoz ove robe iz Ukrajine krajem svibnja su formirani putevi solidarnosti koji su transport preusmjerili na rijeke, željeznice i ceste, jer su crnomorske luke tada još bile blokirane.
To je omogućilo da se u kolovozu izveze 3 milijuna tona. No, predstavnik Komisije, Michael Scannell je u srpnju pred odborom za poljoprivredu Europskog parlamenta AGRI izvijestio da žitarice koje dolaze iz Ukrajine zaglave u susjednim zemljama koje ih inače nisu kupovale. Naime, puno je žitarica u malim serijama, a one nisu privlačne velikim trgovcima te stoga dospijevaju na lokalna tržišta i prodaju se po nižim cijenama.
U sličnoj situaciji su proizvođači u Bugarskoj, gdje je tajni uzorak pokazao da je riječ o staroj i nekvalitetnoj pšenici te Poljskoj čiji su se poljoprivrednici bunili da im ruši cijene.
Ipak, Wojciechowski tvrdi da nema problema s prodajom od strane europskih proizvođača i da izvršna vlast EU pomno prati situaciju na tržištu. "Ne vidimo nikakav kolaps u pogledu cijena zbog izvoza iz Ukrajine", komentirao je.
No, rumunjski ratari i dalje inzistiraju na tome da je situacija na terenu sasvim drugačija. Upozoravaju da žitarice koje dolaze preko granice iz Ukrajine guraju lokalne poljoprivrednike na rub bankrota.
Prema Florentinu Bercuu iz Rumunskog saveza za poljoprivredu i suradnju, proizvođači su postali nekonkurentni. Ističe da su ratari ugroženi jeftinim uvoznim suncokretom, pšenice, ječma i kukuruza, koji se uzgajaju po drugačijim pravilima i ograničenjima u odnosu na EU.
Preko Rumunjske se trebao odvijati samo tranzit, ali se ovi usjevi prodaju na domaćem tržištu. Trgovci ih kupuju, jer su jeftiniji.
JUST IN: #Romanian grain producers warned that an influx of Ukrainian grain via the EU’s so-called ‘solidarity lanes’ is pushing them close to bankruptcy, but the European Commission insists this has no negative impact on the single market. #Business pic.twitter.com/1T2E9T2onR
— BNN Romania (@BNNRomania) September 27, 2022
Bercu je upozorio da kombinacija niskih otkupnih cijena, kao i niskih prinosa, a ujedno visokih troškova proizvodnje stvara probleme. Naveo je da unatoč svemu nastavljaju podržavati inicijativu o putevima solidarnosti.
Pored svega toga, naglasio je, troškovi transporta za farmere su se utrostručili u prvom mjesecu liberalizacije trgovine. Istovremeno se povećao broj krivotvorenih ili zabranjenih sredstava za zaštitu bilja u EU, što ugrožava europske i lokalne potrošače. Bercu je pozvao da se sredstva EU dodijele za poboljšanu logistiku i povećanje skladišnih kapaciteta u područjima s pristupom plovidbi kako bi se smanjio pritisak na domaće tržište.
Tagovi
Uvoz žitarica Rumunija Uvoz pšenice Tržište žitarica Ukrajinske žitarice Putevi solidarnosti Europska komisija
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje