Pretraga tekstova
Projekt vizualnog označavanja otočnih proizvoda oznakom »Hrvatski otočni proizvod« (HOP) koje je Ministarstvo mora pokrenulo 2007. radi poticanja otočnih proizvođača u proizvodnji kvalitetnih izvornih proizvoda, ove godine proslavlja mini-jubilej - peti
Projekt vizualnog označavanja otočnih proizvoda oznakom »Hrvatski otočni proizvod« (HOP) koje je Ministarstvo mora pokrenulo 2007. radi poticanja otočnih proizvođača u proizvodnji kvalitetnih izvornih proizvoda, ove godine proslavlja mini-jubilej - peti. Na svečanosti u Vodicama oznaku HOP-a dobilo je 87 novih proizvoda koje proizvodi 51 proizvođač. Do danas je, inače, tu oznaku kvalitete ponijelo 255 proizvoda i proizvodnih linija 101 otočnog proizvođača s čak 20 hrvatskih otoka. Oznake kvalitete tako danas nose prehrambeni i kozmetički proizvodi, odjevni predmeti, suveniri... Svima njima zajedničko je da potječu s otočnih lokaliteta i što se izrađuju u manjim serijama.
Oznake HOP-a ove su godine dobili proizvođači vina s Pelješca, Brača, Korčule i Hvara, zatim proizvođači rakije s Visa, Pelješca, Raba, Brača i Šolte, likeri s Raba, Visa i Brača... Oznaku su dobila i maslinova ulja s Prvića, Brača, Raba, Šolte, Paga, Korčule, Krka i Murtera. HOP-ovom oznakom mogu se pohvaliti i proizvođači suvenira, kozmetičkih proizvoda, meda, džemova, tjestenine, začinske soli i paprenjaka. Plakete o oznakama HOP-a dobitnicima je u vodičkom hotelu Olympia, u nazočnosti čelnika županijske vlasti te predstavnika brojnih otočnih gradova i općina, uručio Josip Borić, državni tajnik za priobalje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
Prema njegovim riječima, država je u posljednjih osam godina u otoke usmjerila 10,5 milijardi proračunskih kuna koje su značajno poboljšale uvjete življenja na škojima. Dio tih sredstava investiran je u poboljšanje prijevoza od kopna do otoka koji je danas siguran, brz i udoban. Za ovu otočnu priču, kako ju je nazvao državni tajnik Borić, u sklopu koje je nabavljeno 12 novih trajekata, više katamarana i drugih brodova, utrošeno je 140 milijuna eura.
Autor: JADRANKA KLISOVIĆ
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje