Dnevno iskopaju i do 30 krtičnjaka. Evo kako otjerati krtice

Krtice (Talpa europaea) se hrane kišnim glistama, kopajući krtičnjake uništavaju korijenje, naročito mladih voćaka, mogu dovesti do oštećenja mehanizacije i rastresanjem tla šire korove u voćnjacima.

Izgled krtice

Tijelo je s gornje strane crno, a s donje nešto svjetlije. Krzno je mekano. Težine je oko 80 do 120 g g. Dužine je oko 13 cm. Rep je kratak, oko 2,5 cm, prekriven rijetkim dlakama koje služe za opipavanje i omogućuju orijentaciju i kretanje u tunelima prema natrag. Njuška je kratka, s dlačicama koje služe kao osjetilo vibracija u tlu.

Oči su slabo razvijene i omogućuju razlikovanje svjetlosti od tame, ali ne vide hranu. Sluh i njuh su dobro razvijeni. Imaju piskutav glas. Pet prednjih prstiju je tamno s plosnatim noktima. Prednje noge su prilagođene za kopanje.

Vrsta koju prati loš glas: Krtica ipak nije štetnik?

Vrijeme parenja je od ožujka do svibnja. Mlade nosi 21-28 dana. Koti se od travnja do lipnja dva puta. Mladih ima od dva do sedam koji su slijepi 21 dan i sišu 28 dana, te su samostalni nakon 35 dana. Spolno su zreli nakon devet do 12 mjeseci. Oba spola koriste mirisne žlijezde za određivanje teritorija, kao i kod aktivnosti kojom pozivaju na parenje. Žive najdulje tri do četiri godine.

Štetnost krtica

Hrana su joj gujavice koje inače poboljšavaju strukturu tla te ličinke insekata, a ponekad i manje žabe i miševi. Gujavice često izgube orijentaciju i ne mogu se kretati, pa ih krtice koriste kao izvor hrane. Dnevno može pojesti do polovice svoje težine. Praveći tunele podgrizaju korijenje uzgajanih biljaka i tako dovode do šteta.

Međutim, ove životinje s druge strane i korisne, jer stalnim kopanjem rastresaju i okreću tlo, čime doprinose njegovoj plodnosti. Jedna krtica može iskopati i do 30 krtičnjaka u jednom danu.

I glodavci prave krtičnjake

Treba napomenuti da svi štetnici tla izbacuju zemlju iz svojih tunela i tako formiraju humke zemlje, u narodu poznate kao krtičnjaci. Zbog ovog naziva najčešće je i neopravdano optužena krtica. Ona prije svega, nastanjuje humusna, rastresita i vlažna tla. Njihovi krtičnjaci su obično veći od onih koje stvaraju glodavci. Otvor ispod nastalog humka kod krtica je u sredini, a kod glodavaca sa strane. Presjek njihovog hodnika i glodavaca je eliptičan. Ali kod krtica je položen (horizontalan), a kod glodavaca uspravan (vertikalan).

Ako ni tada nismo sigurni o kojoj se životinji radi, potrebno je u hodnike postaviti nekoliko zrna žitarica. Sljedećeg dana pregledavamo hodnik i ako su zrna pojedena, to su glodavci, a ako nisu, to je prava krtica.

Suzbijanje krtica

Osjetljive su na navodnjavanje, obradu tla i uništavanje tunela. Navečer je potrebno zatrpati sve krtičnjake, a ujutro provjeriti koji su aktivni. U najveći aktivni gurnuti crijevo za vodu i pustiti da voda teče najmanje 20 minuta. Prilikom nanošenja vode imajte na umu da u tunelima uvijek postoje zračni džepovi koji omogućuju ovoj životinji preživljavanje, a uz to je i izvrstan plivač.

Najbolji način je preorati tlo, a na zatravljenim voćnjacima koristiti valjke za ravnanje. Na malim površinama mogu se koristiti aparati - solarni i ultrazvučni rastjerivači koji stvaraju vibracije u svim smjerovima te tjeraju krtice iz voćnjaka na susjedne površine gdje ih nitko ne uznemirava. Za najbolje rezultate, preporučljivo je da dva rastjerivača budu postavljena na udaljenosti od 30 m. Imajte na umu da su one najaktivnije ujutro, od pet do 10 sati, a da tijekom podneva odmaraju.

Krtice zaštićene u Hrvatskoj

Za razliku od poljskih glodavaca, u skladu s pozitivnom europskom praksom, krtice su u Hrvatskoj zakonom zaštićene i ne smiju se ubijati.

Rasterivanje na zaštićenim površinama u voćnjacima može se obavljati samo repelentima:

• plinske patrone;
• vibracijski ultrazvučni uređaji;
• ulijevanjem vode u tunele;
• rasturanjem ili sabijanjem krtičnjaka i sličnim postupcima s ograničenim rezultatima;
• može se primijeniti Detia vole gas, granulirani repelent na bazi aktivne tvari kalcijeva karbida.

Mehanizam djelovanja zasniva se na oslobađanju plina acetilena i manje koncentracije fosfina, uz širenje neugodnog mirisa nalik mirisu češnjaka. Određena kemijska stabilnost kalcijeva karbida u tunelima dovodi do produljenog zadržavanja stranog mirisa i praćena je acetilenskim iritacijama sluznica i očiju, što tjera krtice da napuštaju tretirane tunele i stanište u voćnjaku.