Doc.dr.sc. Darja Sokolić: Veliki proizvođači i dio srednjih povećavaju produktivnost po grlu

U organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u Osijeku su od 7. do 9. studenog prvi puta održani Dani hrvatskog stočarstva koji su privukli mnogobrojne aktere iz ovoga, ali i drugih sektora hrvatskog agrara. Bio je to povod za razgovor s ravnateljicom HAPIH-a, doc.dr.sc. Darjom Sokolić. 

Kojom se idejom HAPIH vodio u organizaciji stručnog skupa koji objedinjuje stočare? U kojoj je mjeri teret afričke svinjske kuge obilježio organizaciju?

Ove godine smo obilježili dvadeset pet godina od organizacije prvog savjetovanja uzgajivača ovaca i koza koje je održano još 1999. godine u Poreču. Nešto kasnije započela je organizacija savjetovanja uzgajivača goveda, svinja i konja. Tijekom godina koje slijede, uzgajivački savezi postaju ključna karika u provedbi uzgojno-selekcijskog rada pa se shodno tome uključuju aktivnije i u organizacije savjetovanja i postaju nam ravnopravni partneri.

Međutim, ovakav koncept savjetovanja je visoko specijaliziran pa se ponekad iz fokusa može izgubiti širi utjecaj cjelokupne poljoprivredne politike na sveukupnost proizvodnje. Stoga smo se, u želji da damo cjelovitu sliku, odlučili na višednevnu organizaciju savjetovanja po sektorima uz uvođenje novog središnjeg događaja u kojem smo okupili proizvođače iz svih sektora, kao i znanstvenu zajednicu, prehrambenu industriju, uz naravno resorno Ministarstvo poljoprivrede i nadležne institucije.

Pojava afričke svinjske kuge

Također, dugogodišnja savjetovanja pokazala su i kako unatoč specifičnosti svakog sektora postoje i one zajedničke teme, a to su, s jedne strane kako se boriti s prirodnim nepogodama i globalnim događanjima koja nas sve pogađaju, kao što su klimatske promjene, porast cijena uzrokovan geopolitičkim čimbenicima i makroekonomskom situacijom i sl. S druge strane, zajednički su dijelom i visoki zahtjevi koje pred sve uzgajivače stavlja Europska unija i ispunjenje ciljeva Strateškog plana ZPP-a RH.

Nažalost, pojava afričke svinjske kuge imala je značajan utjecaj na ovaj skup jer smo unatoč prvobitnim planovima odgodili organizaciju sektorskih predavanja o svinjogojskoj proizvodnji, na zahtjev samih uzgajivača, koji su unatoč jedinstvenoj prilici razmjene najnovijih informacija i saznanja koje ovakva savjetovanja nude, zbog razumijevanja ozbiljnosti situacije željeli izbjeći veliki broj kontakata koji bi eventualno mogli doprinijeti širenju ove teške bolesti. Iskreno, čvrsto vjerujem da će ova sekcija svinjogojaca biti održana čim prije, a svakako da će savjetovanje uzgajivača svinja biti integralni dio sljedećih Dana hrvatskog stočarstva.

Hrvatsko stočarstvo ima budućnost

Bilježimo negativne rezultate pojedinih sektora proizvodnje mesa i mlijeka. Gdje je danas hrvatsko stočarstvo? Kako ga pozicionirati za budućnost?

Sektor stočarstva u Hrvatskoj je suočen sa značajnim strukturnim izazovima, kao i izazovima vezano za razinu produktivnosti i konkurentnosti. Dugogodišnji trendovi u proizvodnji tijekom posljednjih dvadesetak godina u RH, ali i na razini EU, ukazuju na restrukturiranje sektora. Opstaju veće farme te u određenoj mjeri srednja gospodarstva, dok manje farme i staračka domaćinstva postupno odustaju od proizvodnje. Istodobno veliki proizvođači i dio srednjih gospodarstava povećavaju produktivnost po grlu odnosno proizvodnoj jedinici.

Stoga nam na temelju Strateškog plana ZPP-a RH u bližoj budućnosti predstoje značajne investicije u sektoru u cilju rješavanja tehnoloških izazova i povećanja produktivnosti te konkurentnosti, između ostaloga i implementacijom novih tehnologija. Pitanje raspolaganja poljoprivrednim zemljištem je također značajno s aspekta konkurentnosti, jer je osnova za vlastitu proizvodnju stočne hrane kojom bi stočari značajno smanjili visinu inputa, povećali produktivnost i profitabilnost.

Budućnost stočarstva je i u stvaranju veće dodane vrijednosti ulaganjima u preradbene kapacitete, osobito za manja i srednja poljoprivredna gospodarstva te dodatno njihovom usmjeravanju ka turističkoj potrošnji. Nadalje, budućnost je svakako i u diverzifikaciji stočarske proizvodnje, u smislu prerade, proizvodnje energije, obrade nusproizvoda u visokovrijedne proizvode i svim ostalim mogućnostima.

Mogućnosti ovčarstva i kozarstva

Koliki je potencijal sektora ovčarstva i kozarstva u okviru klimatskih i okolišnih ciljeva današnjih politika?

Europski zeleni plan utvrđuje predanost u suočavanju s izazovima u području klime i okoliša. Osobita se pozornost posvećuje emisiji stakleničkih plinova. Poljoprivreda je odgovorna za 10,3 % emisija stakleničkih plinova u EU-u, od kojih gotovo 70 % potječe iz stočarstva. Ova proizvodnja je pod velikim pritiskom, no sve su glasnija propitkivanja o dosljednom dokazivanju ovakvog stigmatiziranja proizvodnje. S populacijom od oko 98 milijuna životinja (od kojih su 87 % ovce) i proizvodnjom koja čini mali udio u ukupnoj stočnoj proizvodnji u EU, u sektoru ovčarstva i kozarstva ne osigurava se samodostatnost. Zato je EU jedna od glavnih uvoznika ovčjeg i kozjeg mesa u svijetu (oko 20 % svjetskog izvoza ili 300 tisuća tona). Uvozimo uglavnom iz Novog Zelanda i Australije.

Ta vrsta stočarstva donosi neupitnu dodanu vrijednost za okoliš jer pomaže u održavanju biološke raznolikosti i krajolika na područjima s nepovoljnim geografskim položajem ili područjima na kojima zemlja nije plodna te doprinosi borbi protiv pojava kao što su erozija, lavine ili šumski požari. Ispaša ima neprocjenjivu ulogu čuvara ruralnog krajolika.

S gledišta nacionalnog uzgoja ovaca i koza, svakako je otvorena mogućnost ulaska ove proizvodnje na manja gospodarstva koja neće imati interesa za nastavak proizvodnje mlijeka ili svinjogojske proizvodnje s većim razinama ulaganja.

U sklopu ovog događanja organiziran je i 1. Dan uzgajivača izvornih pasmina. Koliko su one ugrožene i što se čini za njihovu revitalizaciju?

Specijalizacija poljoprivredne proizvodnje, marginalizacija i napuštanje proizvodnje u područjima s prirodnim ili drugim ograničenjima za specijaliziranu poljoprivredu rezultira smanjenjem broja izvornih, lokalno adaptiranih pasmina. Ovo nije hrvatski specifikum, već globalni obrazac uklopljen u razvoj suvremene poljoprivredne, u ovom slučaju stočne proizvodnje. Za održivo korištenje životinjskih genetskih izvora, naročito izvornih i ugroženih pasmina, potrebne su usklađene aktivnosti kao i povezivanje dionika u očuvanju životinjskih genetskih izvora. Kao najbolji odgovor na Vaše pitanje navest ću upravo jedan od zaključaka skupa te citirati prof. dr. sc. Antu Ivankovića koji navodi da "možemo reći da je stanje animalnih genetskih resursa u Republici Hrvatskoj stabilno, upravo radi zalaganja i truda svih dionika programa očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina."

Mladi poljoprivrednici vide perspektivu u stočarstvu

Održana su i dva okrugla stola o budućnosti hrvatskog stočarstva, jedan je problematizirao pogled s razine donositelja odluka, a drugi s razine mladih poljoprivrednika. Koliko ova dva pogleda imaju dodirnih točaka, odnosno, jesu li u raskoraku?

To je i nama bila želja istražiti. Perspektive nisu u raskoraku, što nam svakako daje nade da će se sinergijom svih dionika iznaći najbolja rješenja, odnosno osluškivanjem potreba mladih proizvođača donijeti prave odluke. Kako se u raspravi moglo čuti, jednako su detektirani trenutni izazovi u sektoru koji obuhvaćaju niske otkupne cijene u dosadašnjem razdoblju, rješavanje pitanja poljoprivrednog zemljišta te povećanje troškova inputa. Rješavanje ovih pitanja doprinijet će prijeko potrebnom povećanju produktivnosti i konkurentnosti.

Vujić: Nismo Sjeverna Koreja, imamo kriterije pri dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta

Bilo je važno čuti i stavove mladih poljoprivrednika, koji ohrabruju, jer oni vide perspektivu ponajviše kroz unaprjeđenja vlastite proizvodnje ulaganjem u digitalne tehnologije, kao i preradu koja će njihovim proizvodima dati dodanu tržišnu vrijednost.  

Moguće je držanje svinja na otvorenom prostoru

Zbog afričke svinjske kuge odgođeno je Savjetovanje uzgajivača svinja. Što smatrate najvažnijim aktivnostima u sprječavanju širenja ove bolesti te pomoći svinjogojcima koji su pogođeni epidemijom? Jesmo li zauvijek izgubili tradicionalno svinjogojstvo?

Kako sam već rekla, sektorsko savjetovanje za uzgajivače svinja odgođeno je na zahtjev uzgajivača zbog podizanja mjera biosigurnosti na farmama na najveći mogući stupanj. Odnos uzgajivača prema biosigurnosnim mjerama važan je za proces prekategorizacije u kategorije 3 ili 4. Dosljednost u provođenju biosigurnosnih mjera mora postati svakodnevna rutina, bez iznimki. Ovo je jedini način sprječavanja ulaska bolesti na vlastitu farmu, a zajedničko provođenje mjera kod svih uzgajivača čuva određeno područje od ulaska bolesti i opstanak svinjogojske proizvodnje. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu aktivni je dionik prijenosa znanja o provedbi biosigurnosnih mjera na području cijele Republike Hrvatske.

Nikakav oblik svinjogojstva nije i neće biti zabranjen niti izgubljen, ali uz poštivanje svih navedenih mjera. Znači moguće je držanje svinja na otvorenom prostoru u kojem svinje mogu izražavati sve oblike svog prirođenog ponašanja (rovanje, kaljužanje), ali uz podizanje dvostruke ograde. Ovakva razina dobrobiti poželjna je zbog kvalitete mesa i naravno postizanja boljih cijena. Španjolska, kao najveći proizvođač svinjskog mesa u Europi, ima vrlo razvijene sustave držanja svinja na otvorenom i to nitko ne dovodi u pitanje, ali uz visoko postavljene biosigurnosne mjere. S afričkom svinjskom kugom se može i mora nositi tako da se omogući nastavak proizvodnje uz prihvaćanje svih znanstvenih spoznaja koje su pretočene u aktivnosti i mjere za obranu od ulaska virusa na određeno područje.