Dronovi kao "lego kockice": Koji su najčešći problemi ovih zrakoplovno - poljoprivrednih strojeva?

Od najosnovnijih strojeva koje čini samo mehanika, do najsuvremenijih uređaja - kvarovi su neizbježni. Međutim, dronovi se malo razlikuju, jer se u slučaju otkaza jednog elementa u nekom sklopu ne veže za drugi, već je dron sastavljen od više desetina, pa i stotinu dijelova, koji su lako zamjenjivi.

Suvlasnik "Junior Agrara" Vladimir Šper usporedio je dron s "lego" kockama jer svaki dio koji strada, što je kako kaže prava rijetkost, zamjenjuje se novim, vrlo brzo i jednostavno.

Najveći problem baterija?

Kao i na drugim uređajima na sličan pogon, životni vijek baterije je određen amper satima. U svakom dronu postoji više ćelija baterije (na slici je model T30 koji ih ima 20), čije se stanje prikazuje na kontroloru, pa je korisnik u svakom trenutku upoznat sa stanjem. Ali baterija je mač s dvije oštrice: veliki dio snage koristi upravo da bi nosila sama sebe, jer nerijetko može biti teška i 15 do 20 kilograma.

"Baterije za velike uređaje, električna kola, dronove su relativno skupe, ali su i najslabija karika tih mehanizmima. S jednim punjenjem možemo tretirati dva hektara, koje završimo za sedam minuta, nakon čega spuštamo dron i mijenjamo baterije. Tretiramo brzinom od šest do sedam km/h", rekao je Šper i dodao da će, kada se bude povećala autonomija - biti puno brži.

U ovom slučaju, pojašnjava, nije problem ako se rade male parcele, ali ako je u pitanju troznamenkasta brojka hektara, to zahtijeva veliki broj mijenjanja baterija tijekom tretmana.

Mijenjanje baterije je uvijek praćeno i dodavanjem tekućine, jer su proizvođači konstruirali takav spremnik, kako bi se u istom trenutku ispraznilo i jedno i drugo. Kod baterija, nije toliki problem ni izdržljivost, koliko ljudska nemarnost, pa je, kako kaže Šper, pravilno skladištenje jako bitno.

"Ako ljeti ostane na suncu, ili zimi na hladnoći - baterija može propasti. Da ne bi dolazilo do prinudnog slijetanja, one moraju biti ispravne. I od starijih kolega smo dobili upustvo da čim se utvrdi da nisu ispravne, odmah ij treba mijenjati", rekao je naš sugovornik.

Mehanička oštećenja su rijetka

Ovaj stručnjak iz susjedne Srbije kaže i da u narodu ima uzrečica "Polomio bi i nakovanj", kojom se opisuje uglavnom neki sirov čovjek koji uslijed nemarnosti pokvari neku stvar ili uređaj. To važi i kod dronova, jer je gotovo nemoguće napraviti ozbiljan kvar, osim nekih mehaničkih oštećenja.

"Također, problemi se mogu javiti na primjer i od stajanja ili neadekvatnog ispiranja nakon tretmana. Radi se s raznim kemikalijama, pa se može dogoditi da se začepe dizne. Na svakoj dizni je mala pumpa koja je crijevima povezana sa spremnikom. Crijeva bi trebalo provjeriti i dok je dron na zemlji usipati voda i uključiti da se provjere prskalice”, rekao je Šper i dodao da se neispravna dizna lako odšarafi i ispere s otopinom za čišćenje.

Sam obavi sebi dijagnostiku

Elektronika je, kako on navodi, vječna, i do sada se nije susreo sa slučajem da se nekome softver pokvario. Samo serviser ima pristup softveru, a kod drona je još jedna prednost, što sam detektira problem.

"Jednostavno se priključi na laptop i obavi se dijagnostika. Dron prijavi problem, serviser ga rješava, jer ukoliko postoji kvar on neće ni poletjeti dok se to ne ukloni. Softver sve radi sam", navodi Šper i dodaje da su i senzori jako bitni kod dronova, ali su i oni dobro zaštićeni, jer se nalaze u dobrim kućištima koja su vodootporna.

Ljudski faktor presudan

Procedure za održavanje su opisane, nešto kroz poljoprivredni, a nešto kroz zrakopolovni dio, pa zato, kako kaže osnivač "Agrodrona" Goran Iskić, postoji pretpoletni pregled, kontrola tijekom leta i poslijepoletni pregled, kada se letjelica spusti.

"Kada su u pitanju agrodronovi, postoji procedura i niz stvari koje se provjeravaju, kao što su propeleri, vibracije, oštećenja i tako dalje, pa se radi posebna "check llista", kao i za svaki zrakoplov. Kada se check lista koja se dobije uz letjelicu, izlista, dio po dio, takva je spremna za let", rekao je Iskić i dodao da skoro desetljeće rade s dronovima i da se nisu susreli sa situacijom da se on sam od sebe pokvari.

Čitav sustav je modularan i svaki dio se može zamijeniti za manje od 30 minuta. Navodi da je kod kvarova ljudski faktor presudan.

"Ljudske greške i nemarnost su najveći problem. Neki misle da mogu ostaviti kontroler i da će letjelica sama letjeti, a može se na njivi na primjer nalaziti neki stup ili slično. Problem je nesavjesni odnos prema zrakoplovu", kaže Iskić i dodaje da je dron prije svega zrakoplov, pa tek onda poljoprivredni stroj.