Dvojbe oko stajskog gnoja - kad se smatra otpadom, a kada smije na poljoprivredne površine?

Prijedlog Pravilnika o hrvatskim gnojidbenim proizvodima predstavljen je u HGK Županijskoj komori Osijek.

Kako se čulo na proširenoj sjednici Strukovne grupe zaštite okoliša u gospodarstvu, Zakonom o gnojidbenim proizvodima je još priije dvije godine propisano da bioplinska postrojenja, kao i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, moraju na propisan način zbrinjavati svoj supstrat odnosno nastali mulj. Njihova analiza mora se provoditi u za to ovlaštenim laboratorijima.

Međutim, uvjeti koje ti laboratoriji trebaju ispunjavati nisu definirani samim zakonom, već su detaljno određeni pripadajućim pravilnikom.

Skupo zbrinjavanje

Upravo Pravilnik bi trebao razjasniti hoće li se kompost, kao i ostaci iz bioplinskih postrojenja, muljevi i otpadna voda iz industrije smatrati nusproizvodima pogodnima za daljnju oporabu. U suprotnom, ti materijali bi se tretirali kao otpad koji zahtijeva skupo zbrinjavanje.

"Privrednici, nažalost, dosad nisu uspjeli zadovoljiti odredbe pravilnika koji nije stupio sa Zakonom na snagu prije dvije godine. Kako bi mogla legalno obavljati tu djelatnost, takva postrojenja moraju biti smještena unutar gospodarskih zona. Problem nastaje jer ih se većina nalazi uz farme, na poljoprivrednim površinama, gdje nije moguće ishoditi dozvolu za gospodarenje otpadom", istaknula je za Osječku televiziju Nataša Uranjek, predsjednica Strukovne grupe za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK Osijek.

Pojašnjava, supstrat koji ulazi u ta postrojenja, najčešće stajski gnoj, službeno se vodi kao otpad, što znači da je nužno ukinuti njegov status otpada kako bi sustav mogao funkcionirati.

Ukidanje statusa otpada

Novim pravilnikom privrednicima će se omogućiti ukidanje statusa otpada, no i dalje neće moći ishoditi dozvolu za gospodarenje njime, što i dalje predstavlja prepreku u praksi.

"U vrijeme kada su bioplinska postrojenja izgrađena, zakon je bio drugačiji. Međutim, naknadnim izmjenama propisa, takva su postrojenja svrstana u kategoriju objekata koji gospodare otpadom", dodala je.

Podsjetila je i da su naše bake i stari poljoprivrednici prostirali stajski gnoj na poljoprivredne površine jer se uvijek smatralo i to je tako, da je dobar za organsku gnojidbu. On se i dalje može rasprostirati na površine, međutim onaj koji ide u bioplinsko postrojenje smatra se da je otpad.

"Znači, ako ne ulazi u biološko postrojenje nije otpad i može na poljoprivredne površine, ali ako prolazi proces anaerobne digestije tada se smatra da je otpad i bioplinsko postrojenje treba ishoditi dozvolu za gospodarenje otpadom", istaknula je.

Više možete pogledati u videu Osječke televizije: