Pretraga tekstova
Sindikalni čelnici upozoravaju na poljoprivrednu situaciju!
"Nema zemlje u svijetu iz koje ne uvozimo, nema kulture koju ne uvozimo. Od rajčice, krumpira, svinjskog mesa, peciva, kruha. Tako izraženi deficit u poljoprivrednom sektoru je nešto manje od 900 milijuna eura.
Poljedica ovisnosti i pogodovanju uvoznom lobiju je žalosna činjenica da je velika stopa nezaposlenosti u ruralnim krajevima koji obiluju potencijalom. Egzodus mladih poprima epske razmjere", upozorava predsjednik Hrvatske udruge sindikata, HURS-a, Ozren Matijašević.
Traže od hrvatske Vlade da donesu konkretne odluke i da ih provode, a posebno ukazuju na strogu kontrolu uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te ciljane subvencije usko vezane za proizvodnju.
Tagovi
Uvoz hrane Prehrambena industrija Nezaposlenost Ozren Matijašević HURS
Partner
Televizija Slavonije i Baranje d.o.o.
Super TC, Trg slobode 6,
31000 Osijek,
Hrvatska
tel: +385 (31) 203-000,
fax: +385 (31) 203-111,
e-mail: stv@stv.hr
web: http://www.stv.hr
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje