EU do 2035.: Past će proizvodnja mesa i šećera? A žitarice i mlijeko?

Očekuje se da će Europska unija u narednom desetljeću proizvoditi manje mesa i šećera te uzgajati više proteinskih usjeva. Razlog tome je veća briga za zdravlje, okoliš i dobrobit životinja, stoji u dokumentu o srednjoročnim poljoprivrednim izgledima, a kojega je u četvrtak objavila Europska komisija. 

Predviđa se da će količina poljoprivrednog i šumskog zemljišta u EU-u ostati nepromijenjena do 2035. godine, ali će doći do relativnih promjena u udjelu različitih vrsta tala. Klimatski i vremenski izazovi dovode do sve nestabilnije konkurentnosti EU na globalnim tržištima, a istovremeno ne potiču korištenje novih obradivih površina. 

Kada je riječ o ratarstvu, očekuju se pomaci u korištenju zemljišta sa žitarica na soju i mahunarke, zbog očekivane manje potražnje za žitaricama za stočnu hranu, ali i poticaja za povećanje proizvodnje biljnih proteina. 

Površine namijenjene trajnim nasadima vjerojatno će ostati nepromijenjena s novim i učinkovitijim plantažama koje će zamijeniti stare. Za trajne i travnjake za stočnu hranu smatraju da se mogu samo neznatno smanjiti zbog očekivane ekstenzifikacije stočarske proizvodnje. Više zemlje će biti ostavljeno na ugar zbog strožih regulatornih zahtjeva. 

Pšenica i kukurz i dalje na prvom mjestu, ali... 

Predviđa se da će prinosi žitarica i uljarica ostati stabilni unatoč klimatskim promjenama i ograničenjima dostupnosti nekih poljoprivrednih inputa (npr. proizvoda za zaštitu bilja), ali i zahvaljujući preciznoj poljoprivredi, plodoredu i poboljšavanju zdravlja tla. 

Proizvodnju će i dalje predvoditi pšenica i kukuruz. Povećat će se uzgoj mahunarki i soje, a što je potaknuto EU politikama koje favoriziraju proteinske usjeve, plodored i sve veće potrebe za biljnim proteinima. 

Proizvodnja biljnih proteina će se dodatno poticati? Koje su šanse za Hrvatsku?

To će vjerojatno dovesti do ukupnog smanjenja uvoza uljarica i proteinskih usjeva. 

Pad potražnje za stočnom hranom i - šećerom

U narednih deset godina se predviđa i pad potražnje za stočnom hranom u EU-u zbog smanjenja proizvodnje svinjskog mesa i govedine u EU-u te smanjenja mliječnih stada. Također se očekuje pad u proizvodnji stočne hrane koja se temelji na žitaricama jer se sve više usmjerava prema ekstenzivnim sustavima koji se temelje na travi, ali i prema učinkovitijim omjerima konverzije hrane. Smatra se da će se oni poboljšati putem genetike i ciljanih sustava hranidbe. 

Prognozira se da će razina proizvodnje sjemena uljarica u EU-u ostati stabilne, no uporaba biljnih ulja mogla bi se smanjiti zbog pada potražnje za biogorivima, s očekivanim daljnjim odmakom od palminog ulja, u korist repičinog. 

Smanjivat će se uzgoj šećerne repe, što će dovesti do manje proizvodnje šećera u EU. Do 2035. se očekuje i pad potrošnje šećera u EU, zbog prelaska potrošača na prehranu s nižim unosom ove narminice, posebno u onim prehrambenim proizvodima gdje je inače ima puno. Iako će EU i dalje biti neto uvoznik, vjerojatno će se ta ovisnost smanjiti. 

Veća produktivnost mlijeka? 

Unatoč značajnim izazovima, sektor mlijeka i mliječnih proizvoda u EU-u pokazao je izvanredne rezultate posljednjih godina, naglašavaju u dokumentu. Produktivnost bi se trebala nastaviti povećavati u nadolazećim godinama, iako sporijim tempom nego u prošlosti, uz visoku kvalitetu i standarde održivosti koji stvaraju veću dodanu vrijednost. 

EU i nacionalne politike zaštite okoliša koje su već na snazi trebale bi dovesti do smanjenja veličine mliječnog stada, tako da bi proizvodnja mlijeka u EU mogla lagano pasti do 2035. Unatoč tome, očekuje se da će proizvodnja nekih proizvoda i dalje rasti (npr. sir, sirutka, obrano mlijeko u prahu), iako sporijim tempom nego u prošlosti. Proizvodnja maslaca vjerojatno će zbog domaće i sjvetske potražnje ostati stabilna. Istovremeno, doći će do daljnjeg pada proizvodnje konzumnog i punomasnog mlijeka u prahu. 

Predviđa se da će potrošnja mliječnih proizvoda po stanovniku u EU-u ostati stabilna, ali promjene načina života i zdravstveni zahtjevi mogli bi povećati potražnju za obogaćenim, funkcionalnim mliječnim proizvodima kod, npr., starijih osoba, sportaša, žena, trudnica. Portfelj izvoznih mliječnih proizvoda morat će se prilagoditi promjenjivoj potražnji trgovinskih partnera, odnosno onima veće dodane vrijednosti. 

Očekuje se da će cijene sirovog mlijeka u EU-u do 2035. biti znatno iznad razina prije 2022. 

Pad proizvodnje mesa

Potrošnju govedine u EU-u i dalje prate izazovi zbog visokih cijena, zabrinutosti za zdravlje potrošača i održivosti. Očekuje se da će to, u kombinaciji s niskom profitabilnošću, strožim ekološkim i klimatskim regulatornim okvirom, dovesti do daljnjeg pada proizvodnje do 2035. Taj bi trend eventualno mogli usporiti potpore i eko-programi u okviru novog ZPP-a, zajedno s relativno dobrim izgledima za cijene. Pad proizvodnje u EU-u mogao bi pridonijeti višim cijenama. Iako bi izvoz goveđeg mesa trebao polako rasti do 2035., očekuje se da će izvoz živih goveda iz EU-a postupno opadati zbog povećane konkurencije i zabrinutosti oko transporta na velike udaljenosti. 

Procurio dokument o transportu životinja - najavljuju se stroži uvjeti?

Potrošnja svinjskog mesa također je dovedena u pitanje zbog održivosti i zdravstvenih problema te će se vjerojatno smanjiti. Sustavi intenzivne proizvodnje bi se mogli suočiti s daljnjim društvenim kritikama. Pretpostavlja se da će afrička svinjska kuga ostati u EU, bez velikih ili nekontroliranih izbijanja. Očekuje se da će izvoz svinjskog mesa iz EU-a – koji se povećao u prethodnom desetljeću – smanjiti zbog oporavka ove proizvodnje u azijskim zemljama. Uvoz će vjerojatno ostati nizak i stabilan. Cijene bi mogle ostati više od dosadašnjih zbog povećanih troškova i smanjene opskrbe u EU-u. 

A perad?

Kada je riječ o mesu peradi, ono se i dalje smatra zdravijim, a nema ni određena vjerska ograničenja što će mu ići u korist. Zajedno s daljnjim mogućnostima izvoza, to bi povećalo ovu proizvodnju, iako uz nižu godišnju stopu rasta nego što je to zabilježeno u prošlom desetljeću. Zbog zakona o zaštiti okoliša, proširenje je moguće samo u određenim regijama EU-a. U budućnosti se očekuje da će se bolest ptičje gripe proširiti tijekom cijele godine umjesto da bude sezonski događaj, što će biti izazov sektoru, posebno sustavima slobodnog uzgoja. Izvoz bi trebao ponovo dobiti zamah, unatoč stalnom jazu u cijenama u odnosu na svjetske. 

Očekuje se nastavak pada proizvodnje ovčjeg i kozjeg mesa u EU-u, što je očekivano nakon pada broja stada, a unatoč vezanim potporama dohotku i povoljnim cijenama. Smatra se da će one vjerojatno rasti sporije nego što je bio slučaj u prošlom desetljeću. Potrošnja po stanovniku u EU-u trebala bi ostati relativno stabilna zbog potrošnje vezane s migracijom i kulturnim tradicijama. 

Uskoro više i o srednjoročnim izgledima za trajne nasade

Dokument se u cijelosti nalazi ispod teksa.