Evo tko su laureati 33. Sabatine

Na Međunarodnom susretu vinogradara i vinara Sabatina, koji se od 9. do 11. studenog održava u Dubrovniku dodjeljeno je osam priznanja.

Priznanje za životni doprinos unapređenju vinogradarstva i Sabatine "Stanko Ožanić" dobio je Mato Violić – Matuško, jedan od najpoznatijih i najoriginalnijih vinara čija obitelj se od pamtivijeka bavi vinogradarstvom na Pelješcu. Svoj je život vezao za lozu, upisavši Agronomski fakultet, smjer vinarstvo, vinogradarstvo i voćarstvo. Nakon diplome vratio se kući i radio u vinariji PZ Dingač kao voditelj proizvodnje, podigavši preradu vina na viši stručni nivo.

Postavio temelj pelješkog vinskog turizma

Vlastitu tvrtku osniva 1998. godine te podiže podrum, s puno osjećaja za atmosferu i detalje poput "Hrama vina“. Time je postavio temelj pelješkog vinskog turizma, a svoj podrum pretvorio u nezaobilazni turistički punkt. Za kvalitetu svojih vina dobio je niz nagrada i priznanja, a vrhunac su šampionske titule za Dingača na Sabatini i Gastu.

Priznanje "Stjepan Bulić" za životni doprinos unapređenju vinarstva i Sabatine otišlo je u ruke Irene Budić-Leto. Ona je diplomirala na Kemijsko-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Splitu te magistrirala i doktorirala na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radi u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu kao znanstveni savjetnik u trajnom izboru te kao docent na Sveučilištu u Splitu. 

Od 2004. godine voditeljica je akreditiranog Enološkog laboratorija. Znanstveni i stručni interes su joj vinarstvo, arome, polifenoli, senzorska analiza vina, analitičke metode i drugo.

Sadnjom loze u Dubrovniku otvorena 33. Sabatina

Članica je mnogih stručnih i znanstvenih odbora, vijeća i skupina vezanih za tehnologiju vina, a bila je predstavnica RH u Međunarodnoj organizaciji za lozu i vino (OIV), u ekspertnoj skupini za tehnologiju vina. 

Priznanje "Mate Bobanović" za višegodišnji samoprijegoran rad u vinogradarstvu i vinarstvu primio je Miro Ćorić. Vinogradarska tradicija obitelji Ćorić stara više od tristo godina. Braća Ćorić vinariju su nazvali po ocu "Andrija“ koji se osobito trudio oko obrade vinograda, te su nastavili gdje je on stao. Prvu nagradu za kvalitetu vina dobili su davne 1954. godine.

Pioniri u sadnji nvih nasada

Bili su pioniri u sadnji novih nasada, ali i u buteljiranju vina, koje se do tada prodavalo samo točeno. Preuzevši potpuno obiteljski posao i nastavljajući tradiciju, Miro je uzgoj loze i preradu vina digao na višu razinu podigavši nove nasade i podrum, a usavršio je i modernizirao proizvodnju te nastavio s proširenjima i unaprjeđenjima.

Danas Ćorići imaju suvremenu vinariju kapaciteta od milijun litara. Miro se posebno istakao u promociji i marketingu vina. Osmislio je nekoliko traženih vinskih robnih marki s prepoznatljivim obilježjima koje plasira širom Europe. Također je i jedan od utemeljitelja agroturizma u Hercegovini, kojim se bavi od 1997. godine.

Povelju "Zlatan Plenković" za mladog vinogradara-vinara osvojio je Miro Bezek, enolog i rukovoditelj proizvodnje vina u PZ Putnikovići. 

Rođen je na Pelješcu u obitelji koja se po tradiciji bavila vinogradarstvom. To ga je vjerojatno usmjerilo da se posveti vinarskoj struci, školujući se za inženjera poljoprivrede. Po završetku studija vraća se u zavičaj i zapošljava u vinariji zadruge u Putnikovićima, nastojeći pretočiti teoriju u praksu.

Unaprijedio je kvalitetu vina zadruge o čemu svjedoče priznanja za na ocjenjivanju, posebno šampionska titula za vrhunsko vino Libertas na Sabatini u Tučepima 2015. Prihvaća nove tehnologije i postupke koji se do tada nisu primjenjivali u toj vinariji, a osobito je zapažen njegov rad na formiranju novih vinskih brendova i pripremanju vina za izvoz.

Priznanje za uzornog vinogradara i vinara osvojio je Davor Martinović.  Prošao je trnoviti put od trgovca pesticidima i drugom poljodjelskom opremom u tvrtki Poljopromet do ekološkog vinogradara i proizvođača vrhunskih vina u Vinariji Terra Madre.

Jedan od onih koji su napravili čudo u Komarni, preobrazbom cijelog krajobraza koji je bio zapuštena šikara, pretvorivši ga u prekrasne vinogradarske površine. Bila je to borba s prirodom koja tu nije nimalo pitoma, ali i s čitavim nizom problema od tehnoloških do fikcijskih i administrativnih.

Zadružna načela 

Priznanje zadružnom djelatniku osvojila je Ilda Stanojević. Odrasla je u zadružnom ambijentu jedne od najstarijih zadruga, one u Komiži, utemeljene davne 1902. godine, pa nije čudo da je najveći dio radnog vijeka provela u zadrugarstvu. Diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Bila je dugogodišnja upraviteljica Poljoprivredne zadruge Komiža čije poslovanje je preoblikovala i usmjerila na tržišno poslovanje, stavljajući u promet nekoliko izvornih proizvoda kao originalne robne marke otoka Visa. 

Privržena zadružnim načelima, odlazi u Zagreb i radi u Hrvatskom savezu zadruga te nastavlja i nakon njegovog preoblikovanja u Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo. Ilda je također bila dugogodišnja uspješna degustatorica vina na raznim ocjenjivanjima, na Sabatini i GAST-u. Nedavno je umirovljena, ali i dalje je predsjednica i voditeljica povjerenstva za ocjenjivanje jakih alkoholnih pića na Sabatini.

Zlatno pero Sabatine, za afirmaciju vinogradarstva, vinarstva, zadrugarstva i Sabatine dodjeljeno je Boži Vodopiji.

Ovaj diplomirani novinar, bio je glavni urednik i direktor NIP-a "Dubrovački vjesnik“, upravitelj HRT-ova centra Dubrovnik te urednik i novinar u tamošnjem studiju. Bio je i generalni konzul RH u Crnoj Gori, a danas radi kao urednik u redakciji HRT-ova centra u Dubrovniku. Autor je i urednik više knjiga i, što je zanimljivo, zbirke pjesama "Anno domini 1976.“.

Opisani uspjesi i problemi vinogradara

Redatelj je i scenarist dvadeset dokumentarnih filmova. U svojim prilozima za Hrvatsku televiziju pokazao je izuzetan senzibilitet prema poljoprivredi, posebno vinogradarstvu. Tako su zapažene njegove reportaže o uspjesima, ali i problemima vinogradara, osobito na Pelješcu, u kojima je iskazao svoje razumijevanje za stanje i probleme neposrednih proizvođača. Dobio je mnoga priznanja od kojih treba istaknuti  odlikovanja Spomenica Domovinskoga rata, medalja "Oluja”, Red hrvatskog trolista dobivena od predsjednika RH dr. Franje Tuđmana.

I na koncu, Zlatna amfora Sabatine, za doprinos razvoju vinogradarstva i vinarstva na svom području, dodjeljena je Nikoli Dobroslaviću, županu Dubrovačko-neretvanskom. 

Jedan je od najdugovječnijih župana, davao je inicijative i neposredno sudjelovao u mnogim aktivnostima za unaprjeđenje ove mediteranske kulture, poput podizanja novih vinograda, organiziranja regionalnog vinskog festivala Festiwine, povezivanja vinara i ugostitelja, utemeljenja Muzeja vinogradarstva i vinarstva u Putnikovićima, a osnovao je i Savjet županije za vinogradarstvo i vinarstvo. U ime župana nagradu je preuzela pročelnica Žaklina Marević.