Farmeri postaju energetičari

Nakon brzorastućeg trenda podizanja bioenergana, čija se sirovinska manjkavost pokazala u ovoj godini velike suše i skupoće te nestašice hrane, i u Hrvatskoj se pojavio novi energetski trend - postavljanje fotonaponskih panela. U inozemstvu je to već konstanta - primjerice, u Njemačkoj se stambeni, gospodarski i drugi objekti te poljoprivredne i druge površine doslovce crne od takvih panela. Prilika za njihovo postavljanje pružila se i farmerima - i to preko IPARD programa, mjere 302 - koji za gradnju tih panela na svojim objektima pri tom EU fondu mogu konkurirati od 20. kolovoza do 24. rujna. Zasad krajnje rigoroznim uvjetima za dobivanje sredstava IPARD-a za taj projekt udovoljavaju samo dva farmera u cijeloj Hrvatskoj, koja zasad žele ostati anonimna. Riječ je o projektu iz područja obnovljivih izvora energije u kojem 50 posto vrijednosti investicije pokriva IPARD, no, kaže jedan od dvaju farmera - budućih energetičara, tvrtka podnositelja zahtjeva ne smije biti u blokadi, ne samo trenutačno nego u posljednjih godinu dana, te ne smije imati nikakvih dugovanja prema državi, dobavljačima ili bilo kome drugome.
- Bilanca vam mora biti u odličnom stanju, priložen BON 1, BON 2, objekti legalizirani, uz građevinsku i sve ostale dozvole, garancije banke koja vas prati, što je u mom slučaju HBOR, pismo namjere banke, objekti moraju biti trajna imovina... Dvadeset sam dana za projekt postavljanja fotonaponskih panela skupljao papire, ukupno su teški 8,5 kilograma, i prikupio sve potrebno. Projekt je koncipiran tako, uvjeti su tako razlučeni i transparentni, da sami uvidom od uvjeta do uvjeta možete pratiti prolazite li na projektu - kaže farmer.

Projekt mu je “težak” 4,000.000 kuna, od čega će IPARD pokriti dva milijuna. Panele namjerava postaviti na četiri krova, a drugi farmer, koji također udovoljava uvjetima IPARD-a, fotonaponske ploče planira postaviti na pet krovova.
- Panele postavljam na staje i kuću, s tim da na jednom krovištu maksimalna proizvodnja može biti 30 kilovata. Jedna elektrana godišnje proizvede 30.000 kilovata, a jedan kilovat je 2,23 kune. Projekt je koncipiran tako da mi već čim napravim elektranu, prva proizvodnja ide na račun, što dovoljno govori o isplativosti investicije - kaže naš sugovornik.

Na taj način osigurat će si toplu vodu za farmu i potpuno grijanje za kuću za sunčana vremena, odnosno za dogrijavanje. Preostalu električnu energiju prodavat će HEP-u. Potrebna mu je za to elektroenergetska suglasnost HEP-a, HERE i HROTE.
- Svaka fotonaponska ploča mora imati svoju građevinsku dozvolu i svoje mjerno mjesto - pojašnjava zahtjevni projekt farmer budući energetičar. Najavljuje, za 14 godina, kada isplati investiciju u dijelu bez IPARD-a, prodavat će struju po tržišnoj cijeni - za oko 0,5 kuna po kilovatu.

Koliko će uopće stočara, farmera, odnosno mljekara, moći udovoljiti snažnim filtrima za ulazak u ovaj projekt, možda ponajbolje govori podatak da su od njih 59 na području Đakovštine likvidna samo dva, a uključujući i uski prsten oko toga kraja - tek tri.

Proizvodnja struje za spas mljekarstva

- Iskreno, proizvodnja električne energije uz postavljanje fotonaponskih ploča nam je spas, izlaz da možemo nastaviti proizvodnju mlijeka, koja je na koljenima, ako se zna da je cijena mlijeka sada u ljetnom vremenu ispod 2 kune i da neće prijeći 2,19 kuna - kaže mljekar budući energetičar.

Sušna godina dodatno je desetkovala tu proizvodnju pa tako 10 tona sojine sačme, industrijskog otpada, sada stoji kao 25 tona mlijeka, a prije je taj omjer bio obrnut.
- Sada je kilogram kukuruza jednak litri mlijeka, a prije je taj omjer bio 1 prema 7 - ilustrira težinu stanja u mljekarstvu naš sugovornik.

Autor: Suzana ŽUPAN

Foto: RGBStock.com