Gabriela Hrženjak svoj glas nosi diljem Europe, ali srce joj ostaje doma

Iz srca Hrvatskog zagorja, Vinice, dolazi Gabriela Hrženjak, međunarodno priznata sopranistica čiji je glas već obišao brojne europske pozornice, ali čije je srce uvijek ostalo čvrsto vezano uz rodni kraj i obitelj.

Iako ima tek 26 godina, iza nje je već bogato umjetničko iskustvo. Glazbeni put započela je kao živahno, znatiželjno dijete koje se u dobi od nepune 5 godine nije dugo zadržalo u baletnoj dvorani DND-a u Varaždinu. Pravu je ljubav otkrila tek kad je preko puta ugledala učionicu radionice "Mali slavuji", gdje su joj otvorili vrata glazbenog svijeta u kojem je ostala do danas.

"Moje najljepše djetinjstvo vezano je uz tu radionicu. Tamo sam pjevala sve do osamnaeste, nakon čega sam završila i osnovnu i srednju Glazbenu školu u Varaždinu", priča Gabriela. Glazbeni talent dalje ju je vodio do Ljubljane, zatim do Muzičke akademije u Zagrebu, gdje je lani i diplomirala.

Imala podršku i pomoć cijele obitelji

No, ljubav prema glazbi nije ju odmah odvela u operne vode. "Pjevala sam i zabavnu glazbu, čak sam s Croatia Recordsom potpisala ugovor i izbacila svoj prvi singl 2020. godine. No, tada je došla pandemija. Iskoristila sam to vrijeme da svakodnevno gledam opere - i dogodila se ljubav. Zaljubila sam se u operu, shvatila da je to moj put i odlučila da se želim baviti klasičnom glazbom."

Dok je studirala u Sloveniji, rado se vraćala doma svakog vikenda, i to najviše zbog obitelji, koja joj je uvijek bila najveća potpora. Kako žive na selu, roditelji su se puno žrtvovali, vozili ju svuda jer organiziranog javnog prijevoza nije bilo. Zahvalna je i baki i djedu na financijskoj potpori tijekom studiranja, kao i Općini i Županiji koji su je potpomagali stipendijama.

Svoj stil njeguje s jednakom strašću kao i glas. "Estetika je važna za svakog izvođača. Imam sreću, moj prijatelj i kolega operni pjevač je ujedno i frizer, sestra me šminka, a ja volim kupovati u vintage i second hand trgovinama. Bitno je imati svoj karakter, nositi nešto s ponosom, a ne gledati cijenu."

Hrvatsku napustilo pola milijuna ljudi

Iskustvo studiranja u Ljubljani, pa boravci u Beču i drugdje, Gabrielu su dodatno izgradili kao osobu. Htjeli mi to ili ne, mladi odlaze van, ne nužno zbog boljeg standarda, nego i zbog želje za novim iskustvima, znanjima, drugačijim pogledima, smatra ona. Potvrdu da može uspjeti i vani je dobila no kako kaže - dom je dom.

Na tu temu se nadovezuje i novinar Boris Abramović, koji je rekao kako se u Hrvatskoj već dogodio najveći val iseljavanja. Od ulaska u EU 2013. godine, zemlju je napustilo gotovo pola milijuna ljudi, većinom mladih. Ljudi traže bolje uvjete života, i kada ih pronađu - rijetko se vraćaju.

Ističe kako ih samo dostojan životni standard može zadržati jer ako ovdje zarađuju tisuću eura, a vani tri, naravno da će otići. No, ako ovdje mogu pristojno živjeti, naravno da će radije ostati gdje govore svojim jezikom i gdje im je obitelj.

Ako imate talent i volju - sve je moguće

Gabriela to potvrđuje vlastitim primjerom: “Volim Sloveniju, provela sam tamo tri prekrasne godine, stekla prijatelje… ali Hrvatska mi je nedostajala. Obitelj mi je sve. Znam da želim međunarodnu karijeru, ali dom mi je ovdje.”

Danas nastavlja raditi na sebi, sudjeluje na natjecanjima, pohađa seminare i majstorske tečajeve. To je, dodaje, cjeloživotno učenje. Opera traži stalno usavršavanje, rad s mentorima i profesorima, ulaganje u sebe. No, ništa nije teško kad znaš da si na pravom putu, poručuje.

Na kraju, mladima koji sanjaju umjetničku karijeru savjetuje: "Ne bojte se. Uvijek sam slušala taj unutarnji glas. Nemojte se uspoređivati s drugima i nikad vas ne smije biti sram pitati. Uvijek će se naći netko tko će pomoći - ako imate talent i volju, sve je moguće. Ali bez rada i strpljenja - ništa."

Cijelu 5. epizodu pogledajte ovdje:

Projekt Talenti EU regija, kojeg sufinancira Europska unija, fokusiran je na europski demografski problem odljeva mozgova. Budući da se neke regije bore s rastućom nerazvijenošću i nedostatkom talenata, serijal emisija RTV Slovenije se bavi upravo problemom manjih regija koje napušta mlado i visokoobrazovano stanovništvo. Kroz 26 emisija predstavit će se dobre prakse iz 11 europskih zemalja koje su se uhvatile u koštac s ovim sve brže širućim trendom.