Gdje je hrvatska poljoprivreda 10 godina nakon ulaska u Europsku uniju?

Hrvatska će u subotu, 1. srpnja obilježiti desetu obljetnicu članstva u Europskoj uniji, a koji su učinci Zajedničke poljoprivredne politike EU-a na naš agrar? Odgovori na to pitanje, dani su jučer na tematskoj sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora. 

Kako je istaknula predsjednica Odbora Marijana Petir, susret hrvatske poljoprivrede s konkurencijom otvorenog europskog tržišta bio je svojevrstan šok te su određena, godinama nerješavana strukturna pitanja u našoj poljoprivredi došla na naplatu. 

"Iako će kritičari reći da omjer uloženog novca u hrvatsku poljoprivredu i onog što se proizvodi nije u balansu, činjenica je da bi bez novca iz ZPP-a koja je najdugovječnija i najskuplja politika EU-a, i čije instrumente koriste i poljoprivrednici drugih država članica, bilo teško držati glavu iznad vode", naglasila je dodajući kako je posljednjih deset godina iz različitih europskih fondova u hrvatsku poljoprivredu, ribarstvo, šumarstvo i ruralni razvoj, uloženo 6,84 milijardi eura.

Samo novac nije dovoljan za razvoj agrara

Upozorila je da samo novac ili prirodni potencijali nisu dovoljni za razvoj poljoprivrede, već je potreban zaokret u načinu funkcioniranja kako bi se proizvodili proizvodi s dodanom vrijednošću i prestala izvoziti sirovina na kojoj druge države stvaraju dodanu vrijednost.

Prema njenim riječima, povećanje dodane vrijednosti sektora rezultirat će otvaranjem novih radnih mjesta u ruralnim područjima, povećanjem prihoda i diferencijacijom hrvatskih proizvoda. Petir se osvrnula i na Nacionalni strateški plan i ciljeve iz Strategije poljoprivrede do 2030. koji najavljuju značajno povećanje obujma poljoprivredne proizvodnje na 4 milijarde eura do 2030., ali i dodatna ulaganja u razmjenu znanja i inovacija što je prilika ne samo za sektor poljoprivrede, već i za ruralna područja. Naglasila je da moramo biti mudri i primjenjivati dobre prakse drugih država članica koje znaju istaknuti svoje prednosti, ali trebamo biti i proaktivni na EU razini i tražiti podršku za naše ideje i programe za koje smatramo da nam mogu biti od koristi. 

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, istaknuo je pak da smatra da hrvatska poljoprivredna proizvodnja ide u pozitivnom smjeru dok je ministrica poljoprivrede Marija Vučković  rekla da je sektor prošao veliku transformaciju te da je vrijednost poljoprivredne proizvodnje u odnosu na 2014. porasla 50 posto, a produktivnost poljoprivrednih proizvođača za 62 posto. 

Prve tri godine članstva bile su najteže za poljoprivrednike

Navela je da je kroz program ruralnog razvoja od 2014. do 2020. ugovoreno više od 3 milijarde, a isplaćeno 2,6 milijarde eura. Sredstava su ulagana u modernizaciju farmi, proizvođačke kapacitete, osnivanje OPG-a od strane mladih, infrastrukturu navodnjavanja, očuvanje šumskih resursa itd. 

"Ukupno isplaćene potpore kroz izravne potpore su više od 3 milijarde eura, te 113 milijuna eura za sektorske intervencije u vinogradarstvu, pčelarstvu, mljekarstvu", rekla je Vučković, napomenuvši kako je u sektor stočarstva koji trpi brojne rizike, putem PRRRH uloženo 970 milijuna eura. Prema njoj, iako činimo jedan posto ukupne poljoprivredne proizvodnje EU-a, kad je bilo najteže ovaj sektor se pokazao otpornim i žilavim, iako nije bilo lako probijati se na konkurentno tržište.

Glavni pregovarač s EU za poglavlje Poljoprivreda Miroslav Božić, navode iz Odbora, kazao je kako su pristupni pregovori u poljoprivredi u pravilu najkompleksniji, što potvrđuje i hrvatsko iskustvo, kako u pogledu najvećeg broja uključenih dionika, tako i u pogledu obujma prave stečevine Unije koja se odnosi na ovo područje.

Istaknuo je da su najkritičnije razdoblje u provedbi bile prve tri godine članstva kada su poljoprivrednici ostali uskraćeni za gotovo cijeli godišnji proračun. "Sveukupno gledajući, hrvatska poljoprivreda je dobitnik, posebno u pogledu investicijskih ulaganja, rasta produktivnosti i osnažene uloge mladih poljoprivrednika", naveo je. 

Lutanja poljoprivredne politike 

Predstavnica Društva agrarnih novinara Leticija Hrenković podsjetila je kako su hrvatski poljoprivrednici zadnjih deset godina bili suočeni s brojnim izazovima i preprekama poput Brexita, pandemije, agresije Rusije na Ukrajinu, pucanja opskrbnih lanaca. No, također je ocijenila kako su ulaskom Hrvatske u EU propali brojni poljoprivredni proizvođači, ne samo zato jer su dobili "nekoliko milijuna ozbiljnih konkurenata" na zajedničkom tržištu, nego i zato jer je država okrenula leđa vlastitim poljoprivrednicima te nisu iskorištena kapitalna ulaganja, navodeći pri tom primjer zatvaranja brojnih mliječnih farmi. 

"Lutamo u poljoprivrednoj politici, pokušavamo zadovoljiti različite interese, a najmanje interese malih poljoprivrednika", naglasila je navodeći da je alarmantan podatak da je 14 posto poljoprivrednika koristilo sredstva iz Programa ruralnog razvoja, odnosno nešto više od 23 tisuće u odnosu na 166 tisuća koliko ih je u upisniku.

Bespućima agrarne zbiljnosti - 10 godina Hrvatske u Europskoj uniji

Dodatno, negativnim je ocijenila financiranje razvoja agrara, napominjući kako se previše ulagalo u infrastrukturne projekte, a premalo u proizvodne kapacitete i sve ono što će stvoriti dodanu vrijednost zajednici na dulji rok. Također, u dovoljnoj se mjeri ne koriste mogućnosti koje omogućuju nove tehnologije, niti se proaktivno bavi temom digitalne transformacije poljoprivrede.

"Deset je godina proletjelo, upali smo u brzi vlak, nismo pohvatali konce prvog programskog razdoblja, a već smo u sljedećem", poručila je ispred Društva agrarnih novinara Hrvatske. 

Na sjednici se raspravljalo i o problemu iseljavanja s ruralnih područja, propadanju mliječnih farmi, smanjenju stočnog fonda, nedovoljnim potporama za mlade poljoprivrednike, na probleme u pčelarstvu te o značaju sigurnosti hrane i zaštite životinja kao i potrebi snažnijeg motiviranja učenika i studenata agronomskih srednjih škola i fakulteta.

Tematsku sjednicu možete pogledati i ovdje: