Pretraga tekstova
Procesi degradacije se odvijaju brzo, a formiranje plodnog tla traje dugo. Gradovi gutaju hektare.
Poljoprivredno zemljište širom svijeta je u opasnosti od nestanka. Stručnjaci upozoravaju na njegov gubitak u sljedećih 30 godina, piše Agrarheute. Nestanak plodnosti će značiti problem da se prehrani stanovništvo, upozoravaju FAO, znanstvenici i ekolozi.
Veliki je značaj poljoprivrede u tome, zbog čega je neophodno odgovorno postupati s ovim glavnim resursom kojega imamo.
FAO je do ove procjene došao konceptom praćenja površinskog sloja. Navode da se resurs može maksimalno iskoristiti do određene točke, vrhunca. Nakon toga neminovno i brzo dolazi do pada i nestanka.
Proces formiranja plodnog tla traje veoma dugo. Za 1 cm potrebno je između 100 i 300 godina. Istovremeno, procesi erozije i degradacije se odvijaju mnogo brže. Salinizacija, unošenje mikroplastike i otrova, nedostatak vlage, erozija vjetrom, biodegradacija se usporedno odvijaju.
Stiže prvi zakon EU o kvaliteti tla: Što čeka države članice?
Istraživanja pokazuju da svake godine nestane 10 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta. Ono globalno obuhvaća 4,7 milijardi hektara u 2020. godini, od čega su 1,6 mlrd. ha bile obradive površine, a 3,2 mlrd. ha služile su kao pašnjak.
Povećava se broj stanovnika, gradovi rastu i zauzimaju sve veću površinu. U Africi 36 posto zemljišta će do kraja stoljeća biti pogođeno erozijom, dok je svjetski prosjek samo 14 posto. Ljudska populacija raste kao i pritisak da se toliki broj ljudi prehrani. Problem je što ih je najviše u gradovima. Očekuje se da će do 2030. godine više od 150 milijuna hektara zauzeti gradska područja.
Sve je manji nivo podzemnih voda, a nedostatak padalina pogoršava problem. Istraživači sa Sveučilišta u Oksfordu su proučavali koliko je godina potrebno da erodira 30 cm gornjeg sloja. Podaci, zasnovani na globalnoj procjeni od 4.285 procjena erozije iz 38 zemalja, pokazuju da 16 posto zemljišta ima procijenjeni životni vijek manji od 100 godina, 50 posto ima životni vijek duži od 1.000 godina, a 33 posto više od 5.000 godina.
Tehnike očuvanja ovog resursa su već u upotrebi. Uključeni su poljoprivrednici koji obavljaju poslove od sjetve pokrovnih usjeva kako bi se smanjilo isparavanje i erozija do ekonomične upotrebe zaštitnih usjeva.
Zemlja pati zbog našeg načina života. Znanstvenici s Massachusetts Institute of Technology su još 1972. godine izračunali da će se društvo urušiti 2040. godine, ali poljoprivrednici neće biti krivi.
Tagovi
Zemljište Erozija Očuvanje zemljišta Degradacija Poljoprivreno zemljište Plodno tlo Očuvanje tla Nestanak tla
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Žetva prije žetve, led potukao usjeve, voćnjake, vinograde, povrtnjake
Užasno nevrijeme s tučom poharalo je dijelove Hrvatske, ponajviše njezin istok gdje su i ove godine stradale poljoprivredne kulture. Ogromna količina oborina uz led velič...
Damir Senj
prije 3 tjedna
Ima nešto što mi ovih dana često kometiramo između sebe a ne ovako pod kometarima, ako potpore ne isplati agencija tada čemo potpore dobiti sneba i Više [+] to redovno po županijama kako je Petar u videu nabroji županije sa tučom ili prevelike oborine kiše koje nose sve pred sobom.
Damir Senj
prije 3 tjedna
Pa jučer sam kometirao ispod jednoga članka da kreče žetva sa neba kad sam pogledao Satelitsku snimku na RC Bilogora a kasnije objave u video short Više [+] objavama kako kosi sneba sve ispred sebe. Ovaj put taj ciklonalni vrtlog nekako je zaobišao moje selo ali okolna nije, u okolnim selima bez tuče ali na poljima zamuljenost da neznaš koja je kultura posijana ili zasađena na polju. Mene je opralo između 7.5 - 22.5 nešto tuče bez štete, ali velika količina oborine nosila sjeme sa polja nešto u livade a nešto ponovo ispred i iza kuče, tako da je sklop zasađenosti nešto pod muljem a ponegdje od bujice prorijeđen. Bit će toga još ove godine, ovo je tek uvod u ono što nas čeka u semi, osmi mjesec.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
Đuro Japaric
prije 11 mjeseci
U Hrvatskoj nestanak poljoprivrednog zemljišta vezan je u velikoj mjeri zarastanjem u korov , šikare i šumu ! Posljedica je to što Hrvati predvođeni sluganskim političarima NEMAJU STRATEGIJU razvoja poljoprivrede ! Za Broza i komuniste 1945 seljaci su bili klasni neprijatelji pa su išli na zemljišni maksimum od 10 ha ! U procesu ISELJAVANJA iz sela NIJE se išlo radi zemljišnog maksimuma da se OTKUPLJUJE bar privatno zemljište i FORMIRAJU DOHODOVNIJI OPG ! POSLJEDICA je da imamo 125 IZUMRLIH sela , preko 80 sa JEDNIM stanovnikom , na STOTINE tisuća ha zašikarenog i samopošumljenog zemljišta ! Dio je uništen i razvojem gradova , a znatan dio sa vikend izgradnjom !