Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Državno zemljište
  • 02.01.2024. 11:20

Gdje smo s dodjelom državnog poljoprivrednog zemljišta?

Nije popularno to reći, posebice u predizborno vrijeme, ali cijena zakupa tog najvrijednijeg resursa bi trebala biti tržišna, smatra načelnik Općine Tovarnik Anđelko Dobročinac.

Foto: Željka Rački-Kristić
  • 2.871
  • 208
  • 0

Jedna od rijetkih općina koja je provela natječaj za dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta i uvela korisnike u posjed bez da je isto rezultiralo prosvjedom ili barem žalbom nezadovoljnih je Tovarnik. Ova pogranična općina smještena na samom istoku Vukovarsko- srijemske županije učinila je to još 2019. godine, a maksimalna površina zakupa je bila 12 hektara. 

Provedeno je to još u mandatu prošlog načelnika, otkriva nam aktualni Anđelko Dobročinac koji je na čelnoj funkciji općine koju čine dva sela, Tovarnik i Ilača, od lipnja 2021. Za vrijeme njegova mandata ostalo je bilo još 40-ak hektara neizgrađenog građevinskog zemljišta koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno u vlasništvu države. Riješeno je i to natječajem te 2021. s tim da se išlo u davanje zakupa do pet hektara i to onim OPG-ima koja nisu prošla na prethodnom. 

"Naravno da je bilo i ima uvijek nezadovoljnih, no išlo se prvenstveno na davanje OPG-ima", kaže nam navodeći da premda nije popularno govoriti, posebice u predizborno vrijeme, mora istaknuti da na tom najvrijednijem resursu jedinice lokalne samouprave zbrajaju gubitke. 

Cijene zakupa su niske i ostatak su socijalizma 

Prije svega jer je cijena zakupa iznimno niska, a što je i razlog velikog zanimanja i pritiska na općinske vlasti. Primjerice, mahom su početne već od 40 eura po hektar. 

"Smatram da bi trebale biti tržišne jer ovakav način je ostatak socijalizma koji ne pridonosi razvoju ruralnih krajeva. Gledajte, Tovarnik je na samoj granici, brana smo ne samo Hrvatske već i EU, a zbog Domovinskog rata još uvijek smo 10 do 30 posto u zaostatku u odnosu na druge dijelove Hrvatske", opisuje Dobročinac naglašavajući da je zemljište veliki potencijal razvoja neke općine, a one su sputane niskim cijenama. 

"Meni se to ne sviđa jer često bude i pogodovanja tvrtkama, čak i onima koja nemaju sjedište u toj općini", kaže navodeći da je sve to dovelo i do nepopularnog nazivanja načelnika "šerifima". 

Kada bi cijena zakupa bila tržišna, dizali bi se prihodi, poboljšavala infrastruktura općina i gradova i bio bi manji pritisak na natječajima, smatra. 

Cijene zakupa državnog zemljišta trebaju biti tržišne, smatra Anđelko Dobročinac (Foto: Fb/A. Dobročinac) 

Da je potrebno podići poljoprivrednu zemljišnu politiku na županijsku razinu, ističe Hrvatska poljoprivredna komora koja je isto zatražila jesenas na sastanku s premijerom Andrejom Plenkovićem. 

"Na razini općina uočen je nedostatak znanja i kapaciteta općinskih dužnosnika, ali i brojne manipulacije. Nažalost, većina natječaja koji se raspisuju idu na štetu OPG-a i manjih obrta jer su imali nepovoljnije ugovore u trajanju od 10 do 15 godina, a koji su istekli", kažu nam iz HPK.

Prioritetna koncesija na 30 godina dana je uglavnom većim kombinatima, a kojima ista istječe tek za 10 godina. Zbog navedenog, dodaju, OPG je potrebno zaštititi.

"Jasno smo poručili kako trenutni Zakon o poljoprivrednom zemljištu nije dobar što pokazuju brojni primjeri primjene na terenu", ističu za Agroklub. 

Jednoj općini maksimum 12 hektara, drugoj 2.000

U dopisu Ministarstvu poljoprivrede i Vladi zatražili su stoga obustavu svih natječaja dok se Zakon ne promijeni te hitan sastanak s predsjednikom Vlade i ministrima koji iste probleme mogu riješiti. Na nedavnom sastanku s premijerom objasnili su, kažu, kako je totalno neprihvatljivo da jedna jedinica lokalne samouprave ima maksimum od 12 ha, a neka druga 1.000 ili 2.000 ha. Stav je da na takav način nije moguće postići ciljeve Strateškog plana, a i to izuzetno loše utječe na razvoj pojedinih JLS i njihovih poljogospodarstava, pri tome gaseći mnoga stabilna gospodarstva.

Ujedno su zatražili da se spriječe nepravilnosti brisanja iz ARKOD sustava. Brisanje je izazvalo brojne pritužbe poljoprivrednika, osobito u području doline Neretve i među njihovim zahtjevima je bilo i da se utvrdi stvarno stanje poljoprivrednog zemljišta, raspišu natječaji za slobodno i zapušteno te da je potrebno omogućiti produženje ugovora dosadašnjim posjednicima kojima je osnovna djelatnost poljoprivreda i koji su poštivali ugovore i gospodarske programe.

"Isto tako je potrebno odrediti maksimalnu količinu hektara koliko se može kupiti/dobiti u zakup prema jasno dogovorenim kategorijama jer dolazi do brojnih manipulacija u kojima lokalni općinski dužnosnici kalkuliraju s količinama hektara. Uredba treba zaštititi mlade poljoprivrednike i OPG-e", podcrtavaju iz HPK koja ne raspolaže s točnim podacima vezano za natječaje koji su provedeni i koliko je korisnika ušlo u posjed.

Zemljište je naš navrijedniji resurs, ističe načelnik Tovarnika

S tim informacijama raspolaže Ministarstvo poljoprivrede koje međutim nije odgovorilo na naša pitanja. Naime, službeni upit smo im poslali još 14. prosinca, isti ponovili 27. prosinca 2023., no odgovora i dalje nema.

Šutnja Ministarstva poljoprivrede 

Pitali smo koliko je JLS raspisalo natječaj po starom, koliko po novom zakonu, a koliko njih ga uopće nije objavilo? Koliko je natječaja Ministarstvo na sebe preuzelo i o kojim se JLS radi? Koliko je od toga provedenih do kraja - potpisani ugovori, korisnici ušli u posjed? I koje su to općine te koliko hektara? Predstavljen je i e-zakup, koliko će on pomoći u rješavanju dodjele državne zemlje? HPK traži izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu i navodno će izmjene uskoro biti na e-savjetovanju, što je to što se mijenja? U kojim je krajevima najmanje natječaja raspisano?

Također, naveli smo da imamo i slučaj u Virovitičko-podravskoj županiji gdje grof Draskovich traži povrat zemljišta koje se danas vodi kao državno, OPG-ovi su u posjedu, a čak je i natječaj raspisan. Kako će se takvi slučajevi rješavati? Ujedno, kada mu se vrati zemlja, grof najavljuje nove cijene zakupa i do 300€/ha, a danas su 40 eura. Vezano uz cijenu, pitali smo slijedi li povećanje i za ostala državna koja se daju u zakup?

Poljoprivrednici u strahu: Što će biti s tristo OPG-ova vrati li se zemlja grofu Draskovichu?

Dakle, niz pitanja na koja nismo dobili odgovor. Prema onome što je Ministarstvo poljoprivrede objavilo početkom studenog 2023., dotad je 295 jedinica lokalne samouprave objavilo i dobilo suglasnost za objavu javnog natječaja za zakup, a u pripremi je bilo 65 novih javnih natječaja. Naveli su i da su nakon preuzimanja raspolaganja od pojedinih jedinica lokalnih samouprava raspisali tri natječaja, a do tada su donesene odluke o preuzimanju raspolaganja za 20 JLS-ova. U odnosu na zadnje izvješće objavljena su dva, a šest novih Odluka o raspisivanju javnog natječaja je dostavljeno na odobrenje. 

Zasad je jasno tek da će 20 puta mijenjani Zakon doživjeti i 21. izmjenu. A što vi mislite o dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta koje je kao izniman problem istican i tijekom prosvjeda te što treba mijenjati, recite nam u komentaru. 


Tagovi

Državno poljoprivredno zemljište Zakup Natječaji Dodjela zemljišta Ministarstvo poljoprivrede HPK Općina Tovarnik Anđelko Dobročinac


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).