Pretraga tekstova
Kako gnojiti u vinogradima, voćnjacima i maslinicima nakon berbe, a kako prilikom sjetve ozimih žitarica, povrća i travnjaka?
Kako gnojiti u vinogradima, voćnjacima i maslinicima nakon berbe, a kako prilikom sjetve ozimih žitarica, povrća i travnjaka?
U vinogradima, voćnjacima i maslinicima nakon berbe može se obaviti osnovna gnojidba tla sa 300 - 500 kg/ha NPK 7-20-30. U skladu s kemijskom analizom tla obavlja se meliorativna gnojidba s NPK gnojivima. Moguće je primijeniti 500 - 2.500 kg/ha NPK 7-20-30. Nakon berbe plodova voćnjaci se mogu poprskati 5%-tnom otopinom uree.
Prije osnovne obrade tla za sjetvu ozimih žitarica preporuča se primjena 100 - 150 l/ha UAN - a radi brže razgradnje žetvenih ostataka. Osnovnom gnojidbom u tlo treba unijeti NPK 7-20-30 u količini 200 - 400 kg/ha. Predsjetvena gnojidba ukoliko je potrebna provodi se sa 150 - 200 kg/ha NPK 15-15-15.
Prije sjetve ili sadnje matovilca, špinata, blitve, luka i salate potrebno je u tlo unijeti 40 - 60 g/m2 NPK 7-20-30.
Za suzbijanje mahovine koristi se Fertina M u količini 1 l nerazrijeđene otopine na 10m2. Kako bi se osigurala dovoljna količina fosfora i kalija može se primijeniti 200 - 250 kg/ha NPK 7-20-30.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: Bubrežna trava | Engleski naziv: Dihondra | Latinski naziv: Dichondra repens J.R. Forst & G. Forst
Dihondra je niska, puzajuća trajnica sitnih listova srcolikog oblika promjera 1 - 1,5 cm, koja za kratko vrijeme izraste poput zelenog tepiha. Osim što je vizualno vrlo lijepa,... Više [+]Tagovi
Petrokemija Gnojidba Studeni Ozime žitarice Povrće Vinogradi Maslinici Travnjaci Dihondra
Autorica
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Partner
Petrokemija d.d. tvornica gnojiva
Aleja Vukovar 4,
44320 Kutina,
Hrvatska
e-mail: prodaja@petrokemija.hr
web: http://www.petrokemija.hr
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje