Pretraga tekstova
Na jučerašnji dan poljoprivrednici su Agenciji za plaćanja u poljoprivredi podnijeli ukupno 92.279 zahtjeva za izravnu potporu za 2014. godinu.
Od prošle godine Zajednička poljoprivredna politika Europske unije (ZPP EU) zamijenila je dotadašnji nacionalni sustav potpora u poljoprivredi u Hrvatskoj. Preuzeto je zakonodavstvo EU u svim područjima poljoprivredne politike, od proizvodnih standarda, potpore proizvodnji, mjera za regulaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda pa do mjera potpora ruralnom razvoju. ZPP EU temelji se na 2 stupa - I. stup sadrži mjere tržišne politike i izravne potpore, a financira se iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, a II. stup namijenjen je projektima za ruralni razvoj koje financira Europski fond za ruralni razvoj. Novac iz ova dva fonda zauzima 40 posto ukupnog godišnjeg proračuna EU.
Poljoprivrednici su najviše zainteresirani za sredstva iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi kojim se financiraju izravne potpore, a kojima je cilj osiguranje stabilnog dohotka poljoprivrednim proizvođačima. Da bi ostvarili izravne potpore, poljoprivrednici svake godine podnose zahtjeve u razdoblju od 1. ožujka do 15. svibnja Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, koja potom kroz Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) - unakrsnom provjerom u različitim registrima - provjerava udovoljavaju li njihovi zahtjevi propisanim uvjetima, kako bi u konačnici poljoprivrednicima isplatila odobreni novac.
Tako je za izravnu potporu poljoprivrednicima za 2013. godinu iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi Agencija isplatila 710 milijuna kuna. U Jedinstvenom zahtjevu za izravnu potporu za 2014. godinu, čiji je rok za podnošenje završio jučer (15.5.2014.), poljoprivrednici su zatražili potporu za Regionalno plaćanje (oranice, višegodišni nasadi, livade i pašnjaci) za premije (krave dojilje, ovce i koze) te za posebno osjetljive sektore čiju proizvodnju država dodatno stimulira (šećerna repa, maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače).
Za unapređenje kvalitete mlijeka, goveđeg mesa, janjećeg i jarećeg mesa poljoprivrednici su zatražili specifičnu potporu. Dodatnu su potporu zatražili i za ekološku i integriranu proizvodnju, zatim izvorne i zaštićene pasmine i kultivare poljoprivrednog bilja, a posebna sredstva mogli su zatražiti poljoprivrednici čija se proizvodnja odvija u područjima s težim uvjetima gospodarenja. Zahtjevi su se popunjavali pomoću elektronske aplikacije Agronet, a podnosili „papirnato“ osobno ili poštom u regionalne urede Agencije za plaćanja u 21 županiji.
Na jučerašnji dan poljoprivrednici su Agenciji za plaćanja u poljoprivredi podnijeli ukupno 92.279 zahtjeva za izravnu potporu za 2014. godinu. U sljedećih nekoliko dana nastavit će se zaprimanje zahtjeva obzirom da osim osnovnog roka (15.5.) postoje i dodatni rokovi. Naime, svi poljoprivrednici imaju mogućnost izmjene i dopune podnesenog zahtjeva za poljoprivredne parcele do 31. svibnja 2014. bez smanjenja visine plaćanja za zakašnjenje. Jedinstveni zahtjev poljoprivrednici mogu podnijeti i nakon 15. svibnja 2014., i to najkasnije do 9. lipnja 2014. godine, ali uz umanjenje iznosa potpore za svaki dan kašnjenja (nakon osnovnog roka).
Foto: depositphotos.com
Tagovi
ZPP Izravna plaćanja Projekti za ruralni razvoj Tržišna politika IAKS Zahtjev Poljoprivredna politika Fondovi EAFRD Regionalno plaćanje Teži uvjeti gospodarenja Specifična potpora
Autorica
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
DANIEL GUŠTIN
prije 10 godina
opet če potpore dobit svaka šuška koja ima imalo zemlje samo ne oni koji žive od bilo kakve projzvodnje , vjerujte mi znam da je tako ovih dana sam se načuo svega i svčega samo niš pametnoga, neki nemaju ni mačku pa su zatražili potrporu ....bože sačuvaj !!!!!!!!!!!!!!!
Vladimir Miloš
prije 10 godina
Recite što smo mi s tim svima potporama dobili?Iskreno, ništa samo da se tako izrazim "sranje" u jadnoj hrvatskoj poljoprivredi.Tako da neće ni ove tzv. potpore pomoći poljoprivrednicima.