Iza kamera: Upoznajmo ljude koji kreiraju TV program za poljoprivrednike

Nema dugovječnijih emisija od poljoprivrednih. Tu tvrdnju potvrđuje činjenica da je televizija u Hrvatskoj zaživjela 1956., a samo dvije godine poslije stasali su "Plodovi zemlje" koji se i danas uredno emitiraju na nacionalnoj dalekovidnici. Štoviše, u prosincu će obilježiti impozantan jubilej - punih 65 godina djelovanja. 

"Kao dinosaur, bez kraja i konca", smije se Vlatko Grgurić, glavni urednik i zaštitno lice "Plodova" koji su iznjedrili čak 2224 emisije (2224. je emitirana u nedjelju, 20. kolovoza). 

I on sam obilježava impresivnu brojku - uređuje ih punih 25 godina, a koliko ih je dosad uredio odgovara jednostavna matematika. Na čelnu funkciju stigao je kad je emitirana 988. 

"Više nego svi urednici prije mene", kaže Vlatko koji rado priča o samoj emisiji, ali o sebi - nikako. "To baš ne volim", skromno kaže jer drži da on možda je prvi, ali prvi među jednakima.   

"Slično je familijarnom poslu, sve dogovaramo zajedno", opisuje ono što prethodi emitiranju nedjeljom u 12.30 sati. U Zagrebu ih je dvoje - on i realizatorica Slavica Grahovar, a sveukupno diljem zemlje u stvaranju priloga sudjeluje 10-ak kolega. 

Agronomi u novinarstvu i novinari u poljoprivredi 

Valja spomenuti da je dodatni raritet najdugovječnije hrvatske poljoprivredne emisije činjenica da je dosad imala tek četiri urednika: Marijan Sviben, Ružica Trauber, Ivo Lončar i naš sugovornik Grgurić s tim da su ju povremeno uređivali Mladen Stubljar i Miroslav Gantar. Zanimljivo je i da je od navedene četvorke njih troje završilo studij agronomije, a jedan veterinu. I sam Vlatko je agronom, ali u novinarstvu odnosno na HTV-u je od 1994., iste godine kada je i diplomirao na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. 

Agro temama uspješno se više od desetljeća bavi i Poljoprivredna TV iz Požege. Prva i jedina koja donosi specijalizirani programski sadržaj vezan uz poljoprivredu, ruralni razvoj i hrvatsko selo već godinama producira "Zlatno klasje". 

Prepoznatljivo lice ove televizije je Marije Jurišić (ex Fridrih) koja je trenutno u najslađem iščekivanju pa ju se ne može zateći na terenu. No, sama riječ teren odmah ju asocira na zanimljiva događanja s kojima se novinari susreću svakodnevno jer emisije možda imaju određeni termin, ali pripremaju se kroz cijeli tjedan. 

"Jedan uzgajivač šljiva dočekao nas je riječima da mu šljivik nije baš blizu i da do njega možemo jedino traktorom. 'Potrpao' je snimatelja i mene u traktorsku prikolicu i tako po prtenom putu... Na povratku nas je zatekla i kiša", smije se prisjećajući se tek jednog od brojnih zanimljivih snimanja. Naglašava pritom kako je tijekom protekle dvije godine, koliko vodi i uređuje emisiju Zlatno klasje, upoznala mnoštvo predivnih ljudi, a s nekima od njih ostvarila i prijateljstva.

"Prednost ovog posla je što prije odlaska na teren, najčešće ne znam što me čeka, tako da je svaki novi dan poput jedne pustolovine", opisuje. 

Više od 20 godina na Televiziji Slavonije i Baranje ili skraćenije Slavonskoj televiziji, emitira se "Poticaj" kojega od 2004. uređuje Josip Dubrović koji je palicu kreiranja emisije, jer obavlja i novinarski i urednički dio posla, preuzeo od tadašnje urednice Lovorke Bošnjak. 

Naziv, otkriva nam, potječe od toga što je emisija krenula s početkom isplate poticaja u poljoprivredi. "Dijete sam sa sela, odmalena u poljoprivredi, vozio traktor dok još nisam mogao jednom nogom stisnuti kvačilo već s dvije", otkriva Josip koji je diplomirao novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Neuspio, da tako nazovemo, pokušaj odmicanja od poljoprivrede završto je s objavom natječaja na STV-u. Nakon završetka studija, zaposlio se u Zagrebu, a dok je služio vojsku objavljen je spomenuti natječaj. Prijavio se, bio primljen, vratio u Slavoniju i ubrzo preuzeo posao urednika emisije o - poljoprivredi. 

Teških tema ne nedostaje, ali ima i smijeha  

Zanimljivo je, kaže nesuđeni elektrotehničar, da ga je u novinarske vode potaknula profesorica jer je jedini imao peticu iz Hrvatskog jezika i odlično "žvrljao" zadaćnice. 

"Poticaj" od 2004. ima isti koncept - u svakoj emisiji obrađuje se po jedna središnja tema snimljena u okruženju nekog OPG-a. Razgovara se s domaćinom, a o svemu govori i takozvani glas struke. Redovito donose i najaktualnije agro novosti, tu su i rubrike "Znate li" i edukativni kutak te na kraju priča iz seoskog života i života seljaka, uz pjesmu i tamburu. Emitira se nedjeljom u 13.30 sati, a reprizira dva puta tjedno.  STV ima ljetnu shemu pa se na ekrane vraća sredinom rujna. 

"Najzanimljiviji su ljudi koje upoznaš na snimanjima. Bude smijeha, doista svega, no nisu nas nikada ganjale životinje", smije se Josip. 

Emisija Zlato ravnice na Osječkoj se televiziji prikazuje od 2010. godine, a od prvog je dana uređuje i vodi novinar Tihomir Novak. Jedna od težih situacija s kojom se susreo, prisjeća se, bila je afera s aflatoksinom koja ga itekako podsjeća na trenutnu situaciju s afričkom svinjskom kugom. 

"Aflatoksin je uništio mljekarstvo, afrička svinjska kuga će svinjogojstvo", kaže iskusni agro novinar ističući da često gubimo iz vida koliko takva situacija ugrožava ljudsku egzistenciju i suprotna je s onim što se propagira.

"Samo se priča o mladim poljoprivrednicima i poticanju istih, a mladim svinjogojcima u Drenovcima se ovim jasno reklo da će dvije godine imati 0 eura prihoda", podsjeća na surovu stvarnost s kojom se poljoprivrednici susreću i na što novinari moraju upozoravati nadležne. 

Premda teških tema ne nedostaje, prisjetio se i jedne smiješne. Snimali su prilog na jednoj svinjogojskoj farmi i dobili dojavu da moraju odmah na nekakvo događanje u Vijećnicu Osječko-baranjske županije.

"Znači, snimatelj i ja s farme, blatnjavi, s mirisima stižemo među ljude u odijelima. Dosta brzo je završio taj protokol", smije se Tihomir čije se Zlato ravnice na ekrane vraća krajem rujna jer OSTV također ima ljetnu shemu odnosno emisija se ne emitira tijekom ljeta. 

Najdraže priče o malim, a velikim ljudima 

Emisija o dalmatinskoj tradiciji "Dalmatina" koja je pokrivala sva područja koja podrazumijevaju tamošnji način života, startala je 2003. na splitskoj TV Jadran. Već iduće, 2004. godine, promijenila je ime u Agrosvijet usredotočivši se na tematiku agrara, a svih tih 20 godina suvereno je uz mali, ali sjajan tim, stvara autorica projekta Katica, Katja Šimac.

Proizvodi je privatna produkcija GreenBlueStories, te je kao gotov proizvod ustupa TV kućama s kojima surađuje. "Usredotočeni smo uglavnom na Dalmaciju, posebice Splitsko- dalmatinsku županiju te naravno informirani o agraru na nacionalnom nivou", kaže nam Katja otkrivajući da svaka emisija ima minimalno tri do četiri priloga, a emitira se svaki tjedan na TV Jadran i TV Požega.

Iza njih je oko tri tisuće priloga, a danas je emitiraju pod imenom GreenBlueStories, koji odgovara njihovim terenskim zeleno plavim pričama u kojima spajaju more i polje.

"Najdraže priče su o 'malim' ljudima, težacima koji nisu zanemarili tradiciju nego na njezinu temelju stvaraju nove vrijednosti. Poput težaka iz Lokve Rogoznice koji kopa s motikom Jure Goleša do zadnjih uzjajivača ovaca iz Ljubitovice bračnog para Topčić i dakako mladih poljoprivrednika", ponosno priča autorica. 

U ljetnim mjesecima, tijekom srpnja i kolovoza emitiraju izbor progorama, odnosno repriziraju najzanimljivije emisije. 

Plava i zelena izdanja

Ljubav prema Istri, tradiciji, običajima i ljudima glavna je motivacija za proizvodnju emisije Boje zemlje, ističe Kristina Macuka koja ju je u Puli pokrenula 2018. godine, gotovo godinu dana nakon što je prestala raditi na proizvodnji poljoprivredne emisije za bivšeg poslodavca.

"Kako nakon mog otkaza ta emisija nije nastavljena, odlučila sam pokrenuti novu jer materijala u Istri ne nedostaje. Toliko je priča koje treba ispričati", kaže ova diplomirana novinarka navodeći da je misao vodilja od samog početka da se proizvode isključivo pozitivne priče kojima se žele boriti protiv 'loših'.

"Iskustvo s terena pokazuje kako u Istri tko radi, taj i ima! Pozitivnih priča ima na tisuće, i zašto one ne bi bila motivacija drugima da i oni budu bolji i slijede te pozitivne primjere. Negativnih priča u medijima je previše, tako da kod nas za njih nema mjesta", ističe autorica iza koje je oko 150 emisija s prosječno 3 priloga. 

Odnosno emitirano je pet sezona s tim da se u početku prikazaivala na pulskoj TV Novoj i Poljoprivrednoj TV, a danas i na TV Jadranu i Varaždinskoj TV. Ima svoje plavo i zeleno izdanje na način da se zeleno bavi poljoprivredom i tradicijom, a plavo morskim temama. 

"Zbog plavog izdanja sam i nakon snimanja priloga o tečajevima ronjenja i sama prošla tečaj i krenula roniti s bocama", smije se Kristina dodajući da je iza njih niz zanimljivih priča i iskustava od posjete svjetioniku Porer gdje živi svjetioničar, do izlaska s plivaricom i spavanja na brodu…

Za cijeli proces proizvodnje; od uređivanja i novinarskog dijela do snimanja, montaže, realizacije i svega što je potrebno da bi TV emisija ugledala svijetlo dana, zadužena je ona, a tu je i Marko Bijažić, umirovljeni poljoprivredni novinar koji pruža podršku od samog početka i bez kojeg bi, naglašava, cijela ta 'misija' bila nemoguća. 

"Svaki odlazak na teren s kolegom i prijateljem Markom je poseban. Ujutro se nalazimo na kavi i nakon toga kreće naša avantura i izlet po Istri", zaključuje. 

Nema do sela i poljoprivrede 

Boje poljoprivrede brani još jedan diplomirani agronom, Petar Katinić koji je urednik i voditelj jedne od najdugovječnijih emisija Slavonsko-brodske televizije Život i zemlja koja se emitira svake nedjelje u 12:00 sati. Uređuje ju posljednje tri i pol godine, a upravo je iza njih 704. emisija. 

"Bude na terenu zanimljivih situacija. Radiš 'stand' u svinjcu pa te malo njuška, vuče za džep, a ti moraš ostati ozbiljan", smije se Petar dodajući da je svakako najljepši dio ovoga posla kada od OPG-ovaca o kojima su radili priču dobiju poruku da su baš zadovoljni i zahvale. 

"To je ono najvrijednije", napominje. 

Iz Slavonije poljoprivredne teme kroz emisiju Zlatna dolina već 26 godina obrađuje i Vinkovačka televizija koja kao nakladnik posluje s dvije koncesije i dva programska kanala ”Plava vinkovačka” i ”Plava televizija” . 

Kako nam otkriva glavni i odgovorni urednik VTV-a Darko Vučko, poljoprivredna emisija Plave vinkovačke tematski odrađuju sve aktualnosti vezane uz hrvatski agrar te reportažno prikazuju obiteljska gospodarstva, uspjehe  i probleme hrvatskog seljaka. Jednako tako nastoji prikazati sve aktualnosti vezane uz zakonske akte i novitete i postignuća u poljoprivrednoj proizvodnji.

Ukazati na probleme i pomoći 

"Ono što je najvažniji cilj emisije je savjetima pomoći svakom poljoprivrednom proizvođaču u njegovom bavljenju poljoprivredom", napominje otkrivajući da ju uspješno uređuje i vodi Helena Kostić, a emitira se nedjeljom u 12:00 sati. Osim na Vinkovačkoj, pogledati je možete i na Varaždinskoj televiziji, Televiziji Jadran, Poljoprivrednoj televiziji i Trend TV.

Slaven Rajković drži uredničku palicu emisije Agrokultura koja je nastavak Mirisa zemlje, najdugovječnije emisije Nezavisne televizije, koja je pokrivala zanimljivosti i priče iz djela kontinentalne Hrvatske. 

Pokrenuta je 2018., a u njenoj proizvodnji sudjeluju Mreža TV, TV Nova Pula, Varaždinska televizija VTV, Vinkovačka televizija, Diadora TV i TV Dalmacija. Na istim se tim televizijama i emitira, kao i na youtube kanalu Mreže TV. "Tako da se može reći kako pokriva područje cijele Hrvatske", ističe Rajković navodeći da se završna produkcija i montaža odvijaju u Zagrebu, dok u sklopu televizije djeluju i redakcije u Sisku, Voloderu i Bjelovaru.

"Teško je izdvojiti zanimljivost s terena ili studija, svaki teren i svako snimanje za naše je ekipe novi izazov. Snimamo u gotovo cijeloj Hrvatskoj, često se dogode i nepredviđeni problemi, ali na kraju dana, kada pogledamo finalni proizvod, sve prepreke preko kojih smo prešli postaju zanemarive", kaže navodeći da je poljoprivreda, a posebice stočarstvo, danas u teškoj situaciji, stoga se trude gledateljima pokazati pravu sliku i pravu situaciju na terenu.

Najteže su, dodaje, priče o gubicima stoke, pomora pčela ili razaranjima nakon poplava i olujnih vjetrova, a pozitivno je što se sve više mladih okreće poljoprivredi, posebice eko uzgoju.

"Ono što svakako možemo obećati našim gledateljima je da ćemo u narednoj sezoni emisije Agrokultura, koja počinje uskoro, donositi pregršt novih priča iz raznih krajeva Hrvatske", naglašava Slaven Rajković. 

Agrokulture se s radošću prisjetila i bivša urednica Maja Lipovšćak koja je ovu emisiju vodila od 2018. do svibnja ove godine ističući da je na terenima uvijek bilo zanimljivo upoznavati hrvatske seljake koji nas hrane, a susreću se s brojnim problemima. 

A da zna biti nepredvidivo, opisuje kroz anegdotu potrage za natjecateljima oračima Zagrebačke županije. "Negdje 2019. čini mi se, u pozivu je pisala kriva adresa pa smo se gubili po okolici Zaprešića. Bio je vikend, rano jutro i kiša, a nakon obilaska svih polja, kad smo skoro odustali, nekako  smo došli do jednog telefonskog broja", priča otkrivajući da je ta osoba igrom slučaja znala jednog od natjecatelja; spojila ih s njim, a on ih pozvao na doručak kod sebe na imanje. 

"Tamo su se svi orači okupili pa smo nakon okrijepe u konvoju traktora s njima išli prema lokaciji koju smo tražili", otkriva sretan kraj, ali i djelić novinarskog posla. 

A vaš favorit je?

Ukratko, zanimljiv i dinamičan sektor ima i svoje isto takve poljoprivredne emisije. I ne samo navedene jer malo je teže u jednom članku obuhvatiti sve. 

A vi, koja je vaša omiljena poljoprivredna emisija? Sudjelujte u našoj anketi, a zašto baš ta, napišite nam u komentaru ispod teksta.

^{Korištene fotografije su arhiva Katje Šimac/Davorin Visnjic@Pixell/arihva Marije Jurišić}