Jakovina i Lalovac napadaju PDV?

Nekoliko tjedana nakon što je ministar financija Boris Lalovac najavio da bi moglo doći do smanjenja PDV-a na prehrambene proizvode, u Jutarnjem listu objavljena je analiza Ekonomskog instituta koju je ministar poljoprivrede, Tihomir Jakovina želio iskoristiti kao parametar za prijedlog o smanjenju PDV-ajoš prije dvije godine, a koja je eto, ponovno aktualizirana. Najveća vrijednost te analize jest to što je prvi put napravljen popis proizvoda po socijalnim kriterijima za koje se predlaže smanjenje PDV-a na 10 posto.

Vrijeme je za oporavak sektora proizvodnje hrane?

Početkom 2012. godine, za Jutarnji list, Tihomir Jakovina je izjavio kako se u Ministarstvu razmišlja o smanjenju PDV-a na neke skupine prehrambenih proizvoda, što bi bila jedna od mjera za povećanje potrošnje građana i oporavak brojnih sektora u proizvodnji hrane koji još uvijek bilježe pad proizvodnje. Bilo je to vrijeme velikih prosvjeda mljekara koji su upozoravali na ono što se i za godinu dana dogodilo; drastičan pad proizvodnje domaćeg mlijeka, propast nekoliko tisuća farmi i povećanje uvoza mliječnih proizvoda.

Tadašnji ministar financija izbjegavao je razgovor o ovoj problematici i od Jakovine tražio da izradi stručnu studiju u kojoj bi dao svoje prijedloge. Stručnjaci Ministarstva poljoprivrede i Ekonomskog instituta tu su analizu i napravili, a nakon što je predstavljena u kolovozu 2013., ministar Linić odbio ju je uz objašnjenje da to proračun neće moći izdržati. Kada je objavljen podatak da naša kućanstva troše u EU rekordnih 30 posto svojih prihoda na prehranu, priči je bio kraj. Sad je pak o smanjenju PDV-a na hranu počeo razmišljati Linićev nasljednik, Boris Lalovac.

Slijedimo pozitivne primjere zemalja koje imaju međustope za hranu

Još prošle godine su iz Vlade stizale najave o mogućnosti uvođenja međustopa za hranu po uzoru na brojne europske zemlje; Švedsku (6) ili Švicarsku (8), pa čak i Crnu Goru (7), Srbiju (8), Sloveniju (8,5), Makedoniju (13). Spominjala se i susjedna Italija koja, primjerice, svojim proizvođačima rajčice sezonski smanjuje poreznu stopu kako bi im pomogla u poslovanju.

Snizit će se porez na prehrambene proizvode prema socijalnim kriterijima

Nešto slično, možda i po uzoru na Italiju, najavio je Linićev nasljednik, ministar Boris Lalovac koji je početkom lipnja najavio kako Vlada "razmišlja o snižavanju poreza na dio prehrambenih artikala, pogotovo na voće i povrće". U prvoj skupini proizvoda koji su socijalna kategorija spominju se: svinjsko i pileće meso, svježa plava riba, krumpir, kokošja jaja, crveni luk, bijeli i crveni kupus, jabuke, brašno, tjestenina i morska sol. Svima je jasno da su ovo proizvodi za minimum obiteljske prehrane. To je hrana koja bi trebala biti još dostupnija i s obzirom na to da su građani, samo u prvom kvartalu ove godine, preko granice ostavili oko 350 milijuna kuna za ove proizvode. U drugu skupinu svrstani su "proizvodi koje koriste široke socijalne kategorije kod kojih je u Hrvatskoj postignut najveći stupanj samodostatnosti". To su kokošje meso, puretina, pastrve, šarani, zelena salata, mandarina, jagode, keksi, džemovi i marmelade. I na koncu, treća skupina prozvoda u kojoj se opet razmišljalo o pomoći osiromašenom stanovništvu. Navedeni su pod stavkom zdravog doručka te se koriste za prehranu djece i starijih osoba. To su maslac, kiselo vrhnje, mlijeko i jogurt, čokolada i pripravci od kakaa te med.

Obnovit ćemo domaću proizvodnju!

Autori analize zaključuju kako bi ove mjere zbog nižih cijena povećale potrošnju građana, što bi dovelo do veće domaće proizvodnje, a na kraju bi smanjilo i sivu ekonomiju i prekogranično ostavljanje novca u susjednim zemljama. Naglasak je, dakle, na proizvodima koje proizvodmo uglavnom u dovoljnim količinama, a nastojali su se izbjeći proizvodi koje uglavnom uvozimo. Manji PDV tako bi trgovcima donio i veći profit.