Jeftinije žitarice i ulje, što je s drugim cijenama hrane?

FAO indeks cijena hrane je u lipnju 2023. nastavio trend pada. Bio je 1,4 posto manji u odnosu na svibanj i 23,4 posto ispod maksimuma koji je dostigao u ožujku 2022. godine. Najviše je to rezultat pada indeksa za šećer, biljna ulja, žitarice i mliječne proizvode, dok je indeks cijena mesa ostao praktično nepromijenjen.

Poslije četiri mjeseca pojeftinio šećer

U lipnju je indeks cijena šećera pao za 3,2 posto u odnosu na svibanj i to je prvi pad nakon četiri uzastopna mjesečna povećanja. Izazvan je dobrom berbom šećerne trske u Brazilu i sporom globalnom uvoznom potražnjom, posebno iz Kine, drugog najvećeg svjetskog uvoznika šećera.

Zabrinutost zbog efekta El Ninja na usjev šećerne trske i jačanje brazilskog reala u odnosu na američki dolar, ograničili su pad.

Manje cijene žitarica i ulja

Indeks cijena žitarica je bio manji za 2,1 posto u odnosu na svibanj i 23,9 posto ispod svoje vrijednosti prije godinu dana. Padaju svjetske cijena svih glavnih žitarica. Najviše su pale cijene krupnozrnih žitarica za 3,4 posto, što je posljedica povećanja sezonskih zaliha u tekućoj žetvi u Argentini i Brazilu.

Krajem mjeseca su pale kiše u ključnim područjima proizvodnje kukuruza u SAD. Pale su i cijene ječma, sirka i riže. U lipnju su pale međunarodne cijene pšenice za 1,3 posto, jer je počela žetva na sjevernoj hemisferi.

Za 2,4 posto pale su cijene biljnog ulja u odnosu na svibanj i to je najniža razina od studenog 2020. godine. Potaknuto je nižim svjetskim cijenama palminog i suncokretovog ulja, što je više nego nadoknadilo sojino i repičino ulje.

Pale cijene sira, govedine i ovčetine

Indeks cijena mliječnih proizvoda je manji za 0,8 posto u odnosu na svibanj i 22,2 posto na isti period prošle godine. Najviše je pad pogodio cijene sira. U Europi je bila veća sezonska proizvodnja mlijeka, a maloprodaja je donekle smanjena. Blago smanjenje su imale i cijene punomasnog mlijeka u prahu. Svjetske cijene maslaca su porasle, vođene aktivnom potražnjom uglavnom s Bliskog istoka, i povećanom internom maloprodajom u zapadnoj Europi.

Skoro nepromijenjen je indeks cijena mesa. Povećanje međunarodnih kotacija za meso peradi i svinja gotovo je nadoknađeno padom onih za goveđe i ovčje meso. U odnosu na prošlu godinu indeks je pao za 6,4 posto. Meso peradi je imalo visoku potražnju za uvozom iz istočne Azije, posebno za zalihama iz Brazila. Porasle su cijene svinjetine, najviše u Europskoj uniji.

Međunarodne cijene govedine blago su pale zbog povećane izvozne dostupnosti, posebno u Australiji, dok su cijene ovčetine pale zbog velikih zaliha iz Oceanije.