Pretraga tekstova
Vlada RH prihvatila je zakon kojim se uvode stroge kazne za one zemljoposjednike koji ne obrađuju svoju zemlju, a stanje na terenu nadgledat će poljski redar
Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu i Pravilnici koji će ga slijediti, uvest će instituciju poljskog redara - osobe koja će na razini općina i županija kontrolirati koliko se poljoprivrednog zemljišta obrađuje. Konkretno to znači da će poljski redar imati obvezu kontrolirati i dva puta godišnje podnijeti izvještaj Hrvatskoj agenciji za zemljište o površinama koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju.
Taj bi izvještaj trebao biti i osnova za propisivanje kazni za one koji zemlju ne obrađuju. Novi zakon koji je Vlada prošli tjedan prihvatila, uvodi i kazne za nekorištenje zemljišta, a one se kreću do 15.000 kuna za fizičke i 30.000 kuna za pravne osobe.
Uvođenjem kazni želi se natjerati ljude da zemlju koju ne obrađuju daju u zakup kako bi se potaknulo okrupnjavanje poljoprivrede.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Krešimir Kuterovac kaže kako će poljski redar morati imati završenu najmanje srednju školu poljoprivrednog smjera, a za taj posao neće biti potrebno otvaranje novog radnog mjesta ako općina ili županija na raspolaganju već imaju kompetentnu osobu koja bi ovaj posao mogla obavljati.
- Posao poljskog redara bit će upravo identifikacija zemljišta koje se ne koristi kako bi ga se kroz mjere propisane zakonom ipak stavilo u funkciju poljoprivredne proizvodnje.
Na ovaj način do 2020. u funkciju bi se moglo staviti najmanje 500.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, a prosječno bi obiteljsko gospodarstvo trebalo imati najmanje deset hektara koje obrađuje, čime bi se osigurala konkurentnost hrvatske poljoprivrede. Danas prosječno obiteljsko gospodarstvo obrađuje između 2,5 i pet hektara zemlje što je slaba osnova za suprotstavljanje europskom seljaku - poručio je Kuterovac.
Izvori
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje