Kina postaje lider pokreta za spas Zemlje

Kina je najveći zagađivač na Zemlji, ali je sada također postala lider u razvoju energije iz obnovljivih izvora. Peking investira stotine milijardi dolara u kreiranje više milijuna radnih mjesta u sektoru čiste energije.

Kina je izgradila velike solarne elektrane i vjetroparkove. Iako je Kina (bila) kralj ugljena, vlada je prepoznala da će ekonomski potencijal budućnosti biti čista energija, rekao je Alvin Lin, direktor organizacije Vijeće za odbranu prirodnih resursa, piše CNN, prenosi BiznisInfo. Više od 2,5 milijuna ljudi radi samo u sektoru proizvodnje solarne energije u Kini, dok ih je 260.000 u SAD.

Smanjenje potrošnje ugljena

Dok je američki predsjednik Donald Trump obećao da će ponovo aktivirati američke rudnike ugljena, Kina se kreće u suprotnom smjeru.

Ugljen i dalje čini većinu potrošnje energije u Kini. No, Peking sada gasi rudnike i planira smanjiti broj radnih mjesta u tom sektoru za 1,3 milijuna. Kineska vlada također ograničava gradnju novih termoelektrana.

Prvi put u povijeesti, kineska Agencija za energiju u siječnju ove godine postavila je obvezujuću razinuo smanjenja potrošnje ugljena. Također je postavila za cilj da do 2030. godine čista energija čini 20% ukupne potrošnje energije. Analitičari smatraju da Kina neće imati problema u dostizanju ovog cilja.

Izvještaj Greenpeace ranije ove godine pokazao je da je čista energija na kraju 2015. godine podmirivala 12 posto potreba Kine. S druge strane, obnovljivi izvori energije u SAD čine oko 10% ukupne potrošnje.

Oko 10 milijuna novih radnih mjesta

Kina se obvezala investirati 367 milijardi dolara do 2020. godine u obnovljive izvore energije - solarnu, energiju iz vjetra, hidro i nuklearnu energiju.

Ove investicije će kreirati oko 10 milijuna radnih mjesta u ovom sektoru. Sektor čiste energije u Kini trenutno zapošljava 3,5 milijuna ljudi, uvjerljivo najviše na svijetu.

Ova država je već postala vodeći svjetski proizvođač i izvoznik tehnologije vezane za obnovljivu energiju, isporučujući dvije trećine solarnih panela na svijetu.

Kina se također ozbiljno bavi iskorištavanjem energije vjetra i proizvodi gotovo polovinu vjetro-turbina na svijetu.

Gigantska plutajuća solarna elektrana

Najzanimljiviji novi kineski projekat je gigantska plutajuća solarna elektrana koja se nalazi u istočnoj provinciji Anhui. Pokrivajući skoro 100 kvadratnih milja, to je najveći plutajući panel na svijetu. Ima kapacitet proizvesti dovoljno energije za 15.000 domova. Solarni panel pluta na poplavljenom području gdje su se nekada nalazila postrojenja za preradu ugljena. Ideja o plutajućim panelima brzo se širi zbog problema nedostatka prostora.

"Vlada nam ne bi dopustila da postavimo panele gdje god mi želimo", kaže Yao Shaohua, zamjenik direktora ovog projekta. "Ovo jezero drugačije ne bi bilo iskorišteno, pa stoga projekat ima smisla".

Gradnja solarnog panela na vodi skuplja je nego na tlu. No, stručnjaci kažu da plutajući solarni panel može biti daleko učinkovitiji dugoročno gledajući, jer ga voda hladi.

"Cijeli svijet, uključujući Kinu, je prepoznao da se moramo boriti s klimatskim promjenama", kaže Yao. "Siguran sam da će ovo postati trend".

Izvor: CNN, Prijevod i obrada: BiznisInfo, Foto: Goodluz/bigstockphoto.com