Kolovoz na dalmatinskim poljima

Evo nas i u kolovozu, pa ukoliko nam vremenske prilike dopuste, kod nas u priobalju ponovno mogu nakon blagdana Velike gospe sijati fažol, saditi zimski krumpir i neke druge kulture. Dok su pojedini dijelovi Dalmacije proživljavali pravu kaktaklizmu na nasadima masline, vinograda, povrća i mediteranskog voća, dotle su drugi djelovi zadovoljni urodom i razmišljaju kako plasirati i naplatiti svoje proizvode. Ove godine priroda je pokazala koliko može biti ćudljiva.

Dalmatinski težak je nesalomljiv, ono što ga pokuša uništiti još ga bolje ojača. Stoljećima je naučio kako se treba boriti s prirodom jer mu ona vrlo često nije bila naklonjena, pa je morao napuštati rodnu grudu. No nije to samo kod nas, tako je i diljem svijeta. Prema svjetskoj statistici, samo 30-ak kultura hrani 95 % stanovništva. U prošlom stoljeću nestalo je 300 tisuća biljnih vrsta, a jedna vrsta nestaje svakih šest sati. Tri četvrtine ribljeg fonda ubrzano nestaje, a svakoj trećoj prirodnoj (autohtonoj) kravi, ovci ili svinji prijeti izumiranje.

Ukoliko ne shvatimo ozbiljno pitanje je kako će naša daljnja pokoljenja živjeti, čime se hraniti i hoće li uopće moći opstati. U nadi da će nadvladati razum i spasiti što se spasiti može, a time i budućnost biti bolja. Do tada ostaje našem težaku da se bori i čeka ta bolja vremena, kada će ponovno moći živjeti, plaćati svoje obveze i hraniti svoju obitelj.

Foto: depositphotos.com