Pretraga tekstova
Postupak zaštite naziva pokrenuli su Viteško udruženje Kumpanjija Blato i Udruga maslinara Vela Luka.
Korčulanska Lumblija na nacionalnoj razini zaštićena je oznakom zemljopisnog podrijetla, priopćili su iz Ministarstva poljoprivrede.
Naime, postupak zaštite naziva pokrenuli su Viteško udruženje Kumpanjija Blato i Udruga maslinara Vela Luka koji su u zajedničkoj Specifikaciji proizvoda definirali postupak proizvodnje ovog proizvoda i opisali uzročno-posljedičnu povezanost "Lumblije" i otoka Korčule.
Radi se o tradicionalnom kolaču, a njegova izrada ne samo da je zadržana i danas u otočkim domaćinstvima, već se s ciljem popularizacije tog proizvoda organiziraju degustacije i natjecanja u pečenju većinom na zapadnom dijelu otoka.
Okruglog je oblika, dobiven pečenjem dizanog tijesta. Izvana je tamnosmeđe boje, premazana varenikom ili rakijom i posuta šećerom. Svojstvenog je i punog orašasto-voćnog okusa, koji proizlazi iz sirovina korištenih za njenu pripravu, aromatična po dodanim mirodijama i harmonična.
Za izradu se koristi glatko pšenično brašno, šećer, maslinovo ulje, svinjska mast ili maslac, varenik, bademi, orasi, grožđice, mljeveni klinčići, cimet, muškatni oraščić, korijander, anis, korica limuna i naranče, vanilin šećer, rakija (rakija od ruža ili travarica), pekarski kvasac (svježi ili suhi), mlijeko, voda i sol od kojih se radi tijesto. Među navedene sirovine prilikom izrade tijesta može se dodati mljeveni rogač.
Nakon donošenja rješenja o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti slijedi postupak registracije ovog naziva na razini Europske unije, a naziv "Lumblija" mogu koristiti samo proizvođači koji posjeduju Potvrdu o sukladnosti proizvoda sa Specifikacijom koju izdaje delegirano tijelo ovlašteno od strane Ministarstva poljoprivrede.
Izvori
Tagovi
Korčulanska "Lumblija" Nacionalna razina Zaštita Oznaka zemljopisnog podrijetla
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje