Lani je uvoz ribe premašio izvoz za oko milijun dolara

Novim zakonom o poljoprivrednom zemljištu riješen je pravni status ribnjaka, čime su dobili status poljoprivrednog zemljišta i koncesiju na 50 godina, a Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja reguliralo je ekološku zaštitu ribnjaka i riješilo višegodišnji problem naknade štete od ribojednih ptica. To je u četvrtak u Vukovaru na Trećem međunarodnom savjetovanju o slatkovodnom ribarstvu istaknuo Milan Božić, predsjednik Odbora slatkovodne akvakulture Hrvatske gospodarske komore (HGK), ocijenivši da ima još prostora u stvaranju preduvjeta za razvoj slatkovodnog ribarstva.

Kroz Zakon o vodama i Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva treba riješiti pitanje vodne naknade te donijeti mjere financijske konsolidacije ribnjaka.

»S time bi se otvorila mogućnost rješavanja tehničko-tehnoloških komponenti uzgoja i stvorili uvjeti za snažniji iskorak«, rekao je Božić. Dodao je da je prije Domovinskog rata godišnja proizvodnja slatkovodne ribe dosezala i do 16.000 tona, a sada se višegodišnji prosjek kreće oko 4000 tona, od čega je oko 2000 tona šarana, a ostalo pastrve. Samo hrvatske potrebe za šaranima iznose 3000 tona, a postoje ogromne izvozne mogućnosti, kako na tržište EU-a, tako i drugdje. Prije rata na području Hrvatske bilo je oko 12.000 hektara ribnjaka, a sada ih je oko 6000 hektara, a s nekadašnjih 800 kilograma do tone proizvedene ribe po hektaru, sada taj prosjek iznosi manje od 400 kilograma.

»U ukupnom BDP-u ribarstvo sudjeluje s jedan posto«, istaknula je Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredno-prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a, podsjetivši da su ribnjaci smješteni u ruralnim prostorima te kao takvi imaju još značajniju ulogu nego što to pokazuje statistika. Ocijenila je da ima prostora za značajan napredak slatkovodnog ribarstva, no i naglasila da je prvi put prošle godine uvoz ribe premašio izvoz za oko jedan milijun dolara. Ravnateljica Uprave vodne politike međunarodnih projekata Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Ružica Drmić najavila je da će se novim zakonima o vodama i financiranju vodnoga gospodarstva te podzakonskim aktima iznaći mogućnosti za smanjenje naknada koje opterećuju akvakulturu.

Međunarodno savjetovanje o slatkovodnom ribarstvu organizirali su HGK, VUPIK i kavezno ribogojilište »Grabovo«, a tijekom četvrtka i petka predviđena su izlaganja dvadesetak stručnjaka iz Hrvatske, BiH, Srbije, Češke i Slovenije.

Pastrva: Pet puta veća proizvodnja

Snažniji iskorak Hrvatska bilježi u uzgoju pastrva u hladnovodnim ribnjacima. Površine su u odnosu na prijeratne udvostručene i iznose oko 62.000 hektara, a proizvodnja je upeterostručena u odnosu na prijeratnu.

Autor: Goran Čorkalo