Pretraga tekstova
Samo se legalne građevine mogu priključiti na komunalnu infrastrukturu za opskrbu vodom i odvodnju otpadnih voda, elektroenergetsku mrežu, te da će samo oni poljoprivrednici, koji imaju legalizirane objekte, moći konkurirati za sredstva iz EU fondova.
U organizaciji Poljoprivredno savjetodavne službe i Vukovarsko-srijemske županije u Velikoj županijskoj vijećnici u Vinkovcima je održana javna tribina na temu legalizacije poljoprivrednih objekata u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Poljoprivrednicima, nazočnim tribini, pojašnjeno je što sve moraju učiniti u procesu legalizacije svojih objekata te, ono što je možda i najvažnije, zašto bi bilo dobro da objekte legaliziraju.
Josip Komljenović iz Poljoprivredno savjetodavne službe Bjelovarsko-bilogorske županije, koji je u uvodnom dijelu predstavio Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji je donesen u kolovozu 2012. i trenutačno je na snazi, istaknuo je kako je zakonodavac donio Zakon s ciljem omogućavanja većem broju zgrada legalizaciju i olakšavanje provođenja postupka rješenja o izvedenom stanju.
Prvi korak je katastar i izvod iz katastra te upoznavanje sa stanjem katastarske čestice, upozorio je Komljenović dodajući kako je legalno sve ono što je građeno sa građevinskim dozvolama uključujući i sve što je izgrađeno do 1968. godine. Međutim, i te objekte treba evidentirati, upozorio je dodajući kako se za objekte izgrađene do 1968. godine neće plaćati komunalni i vodni doprinos kao i naknada državi. Za mlađe objekte uz uvjet da su građeni uz građevinsku dozvolu neće biti potrebno izdvajanje sredstava za legalizaciju.
Također je upozoreno kako se samo legalne građevine mogu priključiti na komunalnu infrastrukturu za opskrbu vodom i odvodnju otpadnih voda, elektroenergetsku mrežu, te da će samo oni poljoprivrednici, koji imaju legalizirane objekte, moći konkurirati za sredstva iz EU fondova.
Prema riječima pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije Andrije Matića u toj je županiji do sada legalizirano tek oko stotinjak farmi što znači da se posao legalizacije na području najistočnije hrvatske županije odvija više nego usporenim tempom. Što je razlog tomu, nije teško dokučiti.
U situaciji kada mnoga obiteljska gospodarstva jedva spajaju kraj s krajem i brinu kako i s čime krenuti u skorašnju proljetnu sjetvu opterećnu pored svega i nepodmirenim računima iz prošle godine, teško je za očekivati da će se kod nekih naći još i novca za legalizaciju. Stoga će oni, koji ne razmišljaju previše o EU novcima i dobrobiti EU fondova, vjerojatno legalizaciju pokušati odgoditi dokle mogu ili dok ne budu stjerani pred sami zid vlastite opstojnosti.
Autor: Alen Kuns
Tagovi
Legalizacija Poljoprivrednici Farme Predavanje Vukovarsko-srijemska županija
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.
#RuralFoto
#priroda
Divna slavonska polja
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Tužno ! Bilo je bolje u vrijeme ručne košnje ! Pa od tada ; Moja mala žito žela , a ja za njom vezo , kad je stigo noge digo i pomalo stezo ! Bilo je Više [+] to način da se žito želo srpom , slagalo u male snopove i onda vezalo sa užadima od žita , raži ili zobi .
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
Opg Goran
prije 11 godina
da su seljaci slozni,,nebi niko leglizirao,,neka ruse cijelu hrvatsku,,neka ruse,,socijala i gotovo,,