Mađarska, Slovačka i Poljska uvele su jednostrane zabrane za uvoz ukrajinskih žitarica. A ostale?
U nedjelju ujutro četiristotinjak mađarskih poljoprivrednika prosvjedovalo protiv odluke Bruxellesa o ukidanju zabrane uvoza ukrajinskih žitarica u Mađarsku, Rumunjsku, Bugarsku, Slovačku i Poljsku.
Četiri zemlje i nakon 15. rujna traže zabranu uvoza iz Ukrajine, što kaže peta?
Čim je odluka donesena u petak, 15. rujna do kada je zabrana trajala, odmah su organizirali demonstracije, piše Agroinform. S traktorima i ostalim poljoprivrednim strojevima vozili su se magistralom 4 koja vodi do granične postaje, a jedna od prometnih traka bila je potpuno zauzeta vozilima.
István Jakab, predsjednik Udruge mađarskih poljoprivrednih sindikata i poljoprivrednih zadruga (Magosz), koja je organizirala prosvjed zajedno s Nacionalnom poljoprivrednom komorom, nazvao je odluku Europske komisije da ne produži zabranu uvoza ukrajinskih žitarica neprihvatljivom za tamošnje poljoprivrednike. Kažu kako potpuno podržavaju odluku mađarske vlade koja je odmah nakon ukidanja zabrane donijela vlastitu odluku o daljnjoj zabrani uvoza pšenice, kukuruza, uljane repice i suncokreta, ali i još 24 proizvoda.
Ta se roba može samo transportirati, ali ne i ostati u Mađarskoj.
Tamás Petőházi, predsjednik Nacionalne udruge proizvođača žitarica kaže kako je u toj zemlji ove godine proizvedeno oko 3 milijuna tona izvozne robe. "Unutarnja potrošnja je oko 2,5 milijuna tona, uz to još ima 3 milijuna tona žitarica. Loša vijest je da nema uobičajenih talijanskih kupaca koji su u ovom razdoblju kupovali mađarsku pšenicu", pojasnio je.
Budući da izvozno tržište ne funkcionira, cijene su još niže, a situacija bezizlazna.
Osim Mađarske, jednostranu zabranu su uvele i Slovačka i Poljska, a Reuters piše da isto traže i rumunjski poljoprivrednici.
"Ako je zemlja poput Poljske, koja snažno podupire Ukrajinu protiv ruske agresije, donijela takvu odluku, ne razumijemo zašto bi Rumunjska bila rezervirana učiniti isto", priopćila je tamošnja udruga poljoprivrednika.
Ukrajina je isporučila 9,2 milijuna tona žitarica preko rumunjske crnomorske luke Constanta u prvih osam mjeseci ove godine, a ukupno 8,6 milijuna tona u 2022.
Tagovi
Autorica
Predstavnici HPK s ministrom Dabrom - evo kada se očekuje isplata potpora
Protugradna obrana ili ne? Evo zašto joj se znanost protivi
Dabro: Vrijedi li samo čekati i plaćati štetu ili dati sve od sebe i vratiti protugradnu obranu?
Odobrena upotreba genetski modificiranog kukuruza - odlučila EU
Usred bijela dana provalio u gospodarsku zgradu i odšlepao traktor
Provale na obiteljska imanja: S jednog ukradeni prasci, s drugog 50 litara vina
Teško ozlijeđen 27-godišnji vozač traktora, nesreći kumovao alkohol
U Sloveniji pronađen japanski pivac - štetnik koji napada više od 300 vrsta bilja
REVOLT
prije 9 mjeseci
Poljoprivreda je kao kladionica ukoliko je primarni motiv zarada novca. Na zalost, vecini je to i jedini motiv. Svatko tko ima zemlju bi trebao primarno da radi na tome da proizvede zdravu hranu i zalihe za sebe a ne da zaradi novac pa onda ode u trgovinu po hranu. Jer sta ti vrijedi sto imas milion eura ako u trgovini nema hrane, limitiraju ti kolicine koje mozes kupiti, hrana je takva da mozda bolje da je ne jedes, stojis satima u redu sa ljudima koji se takodjer nisu pripremili za slucaj da moze biti i mnogo losije?
mladin
prije 9 mjeseci
Otkupne cijene suncokreta i soje padaju kao lude. Prije 15-20 dana otkupna cijena soje bila je 420€ a sada je za cak 50€ manja!? Proizvodis nesto a nemas nikakvog utjecaja na cijenu. Poljoprivreda je kao kladionica, nema razlike.
Maja Celing Celić
prije 9 mjeseci
REVOLT, nisam nikada vidjela takvu plijesan. Sad sam guglala, to bi izgleda bila Fuligo septica. Mi kruh kupujemo u Konzumu, uglavnom neki Mlinarov, ali ga držimo u frižideru jer ga jedemo danima, a usput imamo i mrave u stanu pa moramo sve sklanjati tako da nam se kruh i ako je tjedan dana star, nikada ne pokvari. Moram priznati da na kruhu nikada nisam vidjela narančastu plijesan, možda eventualno na nekim mliječnim proizvodima.
Maja Celing Celić
prije 9 mjeseci
Mali poljoprivrednik, eno je bome Poljska uz ova četiri proizvoda zabranila uvoz pogače i sačme od uljane repice, pšenične i kukuruzne mekinje i krupicu i pšenično brašno.
SASA FRANIC
prije 9 mjeseci
nasima sve moguce propise, a onda uvozi i ono s 5 puta vise pesticida i sve ostalo. i to nije samo povezano s zitaricama iz Ukraine. nego dolazi i americko GMO smece kroz razne proizvode, brazilsko i argentinsko meso, itd itd. kod nas provode propise a za uvoz sve prolazi
REVOLT
prije 9 mjeseci
Mozda ima veze sa Ukrajinskim zitaricama a mozda i nema ali svejedno cu spomenuti. U zadnja 3 mjeseca mi se cesto desilo da svijez kruh kupljen u trgovinama SPAR i jos nekim manjima u Osijeku nakon nekoliko dana ili eventualno tjedan ili vise postane ne suh ili pljesnjiv u onom klasicnom smislu vec doslovno narandjasto-pink boje, posebice unutrasnjost. Miris je iritantan na cudan nacin, slatkast i vuce na kemiju tipa sapun ili deterdjent za sudje. Nikada prije nisam na nista slicno naisao. Kupujem razlicite vrste kruha, doslovno svaki puta nesto drugo da bi jeo raznovrsnije, uglavnom su to one klasicne struce (vekne) vec narezane u vrecicama. Nisam obracao paznju koji tocno od tih slinih kruhova ima ovaj problem ali siguran sam da nije samo jedna vrsta u pitanju. Kruhove sam cuvao kao i inace, sto bi se reklo u normalnim uvjetima. Da li je jos netko imao slicna iskustva?
mali poljoprivrednik
prije 9 mjeseci
Razlika je ogromna.Njihova pšenica največim dijelom ne bi udovoljavala propise EU koji su nama nametnuti i zato je većim dijelom išla za afričke zemlje,a sada se njihova pšenica i brašno uopće ne kontroliraju ,pa radnici u pekarama završe kod doktora zbog alergijskih reakcija.Drugo,već drugu godinu su ukinute carine za njihove poljoprivredne proizvode u EU i imaju povlašten status,a sada bi trebali i sufinancirati prevoz njihove robe koja nam je izravna konkurencija.Sufinancira se 30€ po toni,a vi izračunajte koja je to cifra,ako se uzme da je izvoz na razini 4mil. tona mjesečno.Treće,zbog ratnog stanja ukrajinski seljak je ucijenjen i mora dati robu po cijeni koju im odrede "dušebrižnici" i šverceri iz EU,a sve pod parolom kako time spašavaju njihovu proizvodnju.Trenutno se u našoj lijepoj može kupiti ukrajinska pšenica po 65/tona i raznorazni mutni tipovi se koriste situacijom.Ta roba je predviđena da bude kroz našu državu samo u tranzitu.Isto se dešavalo i kod onih pet susjednih zemalja koje su samostalno zabranil uvoz u svoje zemlje.Sada se situacija ponavlja sa suncokretom i kukuruzom,kojima cijena svakodnevno pada.Ukratko,slijedi nam krah ratarske proizvodnje i ljudi će završiti u ogromnim minusima.Banke već trljaju ruke,jer su mnogi stavili zemlju u zalog prilikom dizanja kredita za repromaterijal.Sve u svemu mnogo je tu nelogičnih uzroka,aposljedice će biti nesagledive i dugoročne.
Marta Radić
prije 9 mjeseci
Postavlja se pitanje....da nema rata u Ukrajini....da li bi bilo uvoza žitarica iz Ukrajine.. ako bi bilo...što je sada razlika....
mali poljoprivrednik
prije 9 mjeseci
Zato kod nas ima ukrajinskog brašna i pšenice koliko te volja.Koja smo mi banana država.