Manje ovaca, manje i bjeloglavih supova - u prirodu pušteni Palina, Coline, Lima i Anton

Četiri bjeloglava supa - Palina, Coline, Lima i Anton - pušteni su 15. rujna u prirodu iz oporavilišta za bjeloglave supove smještenog u mjestu Beli na Cresu.

Oporavljene mlade ptice pronađene su iscrpljene podno gnijezdećih obalnih litica Cresa i Plavnika ili spašene od utapanja izravno iz mora. Upravo je utapanje jedan od najčešćih uzroka mortaliteta kvarnerskih supova koji se gnijezde neposredno iznad mora.

"U radu oporavilišta posebno je radostan trenutak kada se divlja vrsta "vraća" prirodi, dobivajući tako još jednu priliku za novi početak. Kada k tome postoji i mogućnost aktivnog praćenja jedinke na slobodi, kako bi zaista dobili potvrdu je li se ona dobro snašla, zadovoljstvo je tim veće", rekao je ravnatelj Javne ustanove priroda Marko Modrić.

Naime, oporavilištem za bjeloglave supove smještenog u mjestu Beli na otoku Cresu upravlja spomenuta ustanova. U Hrvatskoj je, spomenimo, ustrojena mreža od 11 službenih oporavilišta za divlje životinje. Glavna im je uloga prihvat, skrb i rehabilitacija iscrpljenih, ozlijeđenih, otrovanih ili na drugi način unesrećenih divljih životinja s ciljem njihova ponovnog povratka u prirodu. 

Jedno jaje na godinu

Bjeloglavi supovi, najveće ptice u Hrvatskoj, biju tešku bitku za opstanak. Početkom 20. stoljeća, ova jedinstvena vrsta bila je rasprostranjena na području cijele Hrvatske.

Zamiranje ovčarstva na kvarnerskim otocima ugrožava i opstanak bjeloglavih supova

U 21. stoljeću, međutim, ova ugrožena i zakonom zaštićena vrsta živi jedino na području Kvarnera - najviše ih ima na otoku Cresu. Veličina gnijezda može biti do jednog metra, a grade ga oba roditelja od suhih grančica, trave i vune, dok unutrašnjost oblažu paperjem. Ženka snese samo jedno jaje u razdoblju od prosinca do siječnja, na kojemu naizmjence kroz dva mjeseca sjede oba roditelja.

Znajući da je kvarnerska populacija posljednja u Hrvatskoj, a s obzirom na samo jedno jaje godišnje, preživljavanje svake jedinke od velikog je značaja.

Protekom dva mjeseca ptić probija ljusku, a u gnijezdu ostaje gotovo 4 mjeseca što je kod ptica jedan od najduljih perioda odrastanja prije polijetanja. Navršivši tri mjeseca, nakratko napuštaju gnijezdo te mogu preletjeti kraće udaljenosti.

Petogodišnje lutanje

U svojoj prvoj godini života, krajem kolovoza ili tijekom rujna, mladi bjeloglavi supovi kreću na petogodišnje lutanje - na sjever preko Slovenije i Italije do Austrije i Njemačke, na jug do Bugarske, Grčke, Turske, Izraela i Afrike, na zapad do Francuske i Španjolske te na sjever do Sjevernog mora.

Za vrijeme lutanja smrtnost im je, nažalost, velika.

Tijekom lutanja spolno sazrijevaju te se vraćaju na Cres, najčešće na istu liticu gdje su i sami došli na svijet, a znaju ponekad odabrati i isto gnijezdo ako je prazno. Žive u kolonijama što znači kako se gnijezde, traže hranu i odmaraju zajedno.

Okruženi ovcama i bjeloglavim supovima od kože stvaraju unikate s oznakom HOP

Očekivani životni vijek im je 30 do 50 godina. Iako pripadaju grabljivicama, razlikuju se od ostalih jer se hrane mrtvim plijenom. Na Cresu su im glavni izvor hrane strvine ovaca.

Ekstenzivno stočarstvo važno je za opstanak supova

Jedan od razloga dosadašnjeg opstanka na Kvarneru je ekstenzivno stočarstvo. Naime, bez tradicionalnog ovčarstva na kvarnerskim otocima njihov opstanak dolazi u pitanje.

Supovi vrlo brzo opažaju uginule ovce, a s obzirom da se njima hrane, može se reći da ove veličanstvene ptice imaju ulogu otočne higijeničarske službe.

Smanjenjem broja ovaca na otocima, ali i odustajanjem od ekstenzivnog stočarstva, smanjuje se i dostupnost hrane u prirodi za supove.

Po nekim podacima, otoci Cres i Lošinj 1910. godine imali su 42.842 grla ovaca, 1961. godine 28.304, a 2020. godine 14.074 grla. Očit je silazni trend, a dodatni problem su čagljevi i divlje svinje zbog kojih se na otocima sve manje ljudi bavi ovčarstvom.

Zoran Mrakovčić: Bez hitne intervencije, ovčarstvo će na Krku zamrijeti zbog čagljeva

Već je sada nužna redovna dohrana ovih čistača prirode tijekom cijele godine. Projektom LIFE SUPport predviđena su nova hranilišta, no nestane li ekstenzivno stočarstvo, bit će to veliki udarac dobrobiti bjeloglavih supova.

Kako bi pronašli strvine, ove ptice u današnje vrijeme odlaze na sve veće udaljenosti u potrazi za hranom. U proljeće i ljeto, kada othranjuju mlade, to se intenzivira. Pritom ponekad dolazi i do nenamjernog trovanja.

Za kvarnerske supove katastrofalna je bila 2004. godina kada je kao posljedica trovanja na Rabu uginulo 17 supova.

Glavni razlog trovanja divljih životinja kroz povijest, pa i danas, smanjivanje je brojnosti predatora koji nanose velike štete stočarima. Kako bi eliminirali predatore, pojedinci posežu za korištenjem otrova - što je strogo zabranjeno i kažnjivo - a posredno stradaju supovi.