Međunarodni dan seoskih žena: Svaka treća zaposlena žena u svijetu radi u poljoprivredi

Drage naše, sretan Vam Svjetski dan seoskih žena! Upravo na današnji dan 15. listopada širom svijeta obilježava se dan seoskih žena. Ideja o obilježavanju ovoga dana pokrenuta je 1995. tijekom 4. UN-ove Konferencije o ženama u Pekingu, a obilježava se od 2008. godine. 

Prema podacima UN-a, u svijetu, svaka treća zaposlena žena radi u poljoprivredi. Seoske žene i djevojke igraju značajnu ulogu u poljoprivredi, sigurnosti hrane i prehrani, upravljanju zemljištem i prirodnim resursima te skrbe o kućanstvu. Tako je ovogodišnja tema Međunarodnog dana seoskih žena "Ruralne žene i djevojke grade klimatsku otpornost“, a s njom je i započelo 74. zasjedanje Opće skupštine UN-a o klimatskim promjenama.

Njihov dan, naglašavaju, služi kao podsjetnik da održiva budućnost svijeta nije moguća bez seoskih žena i djevojaka. "Unatoč kritičnom doprinosu žena i djevojaka ruralnim zajednicama, ruralne žene zaostaju za ruralnim muškarcima i gradskim ženama po gotovo svim globalnim pokazateljima spola i razvoja za koje postoje podaci. Žene imaju veću vjerojatnost da će umrijeti tijekom većine klimatskih katastrofa i suočavaju se s većim ograničenjima u pristupu prirodnim resursima poput zemlje i vode. Štoviše, klimatske promjene pogoršavaju postojeće nejednakosti, što potencijalno ostavlja ruralne žene i djevojke dalje za sobom.

Prema tome, jedan od najučinkovitijih načina za postizanje napretka u prijetnjama koje predstavljaju klimatske promjene je rješavanje rodne nejednakosti. Žene imaju veću sposobnost reagiranja na klimatske promjene; igraju važnu ulogu u usvajanju tehnologija s niskim udjelom ugljika, širenju znanja o klimatskim promjenama i pozivanju na djelovanje. Usvajanje klimatske politike i programa koji se prilagođavaju rodu te promicanje vodstva žena među ključnim su dijelovima za smanjenje štetnih učinaka globalnog zagrijavanja", navodi se iz UN-a.

Inače, Odbor UN-a za uklanjanje diskriminacije žena donio je 2016. Opću preporuku o pravima žena u ruralnim područjima u kojoj se pojašnjavaju obveze država stranaka. Opća preporuka ističe kako su uloge ruralnih žena ključne u održavanju i unaprjeđivanju ruralnih sredstava za život i jačanju ruralnih zajednica. No, upozorava i kako seoske žene kontinuirano snose veći dio tereta neplaćenog rada zbog stereotipnih rodnih uloga, nejednakosti u kućanstvu te nedostatka infrastrukture i usluga, uključujući i one koje se odnose na proizvodnju hrane i rad u području skrbi.

Iz toga razloga Opća preporuka navodi da države moraju osigurati nediskriminirajući zakonski okvir i osnaživati žene u ruralnim područjima u svakom pogledu te u tom smislu donosi cijeli niz preporuka. Preporuke koje je na hrvatski jezik preveo Ured za ravnopravnost spolova možete u cijelosti pročitati u dokumentu ispod teksta. 

Prema podacima Europske komisije, broj žena nositeljica poljoprivrednih gospodarstva svake godine raste. Najviše ih je u Latviji i Litvi (43%), a najmanje u Nizozemskoj (5%) i Malti (6%). Hrvatska je u zlatnoj sredini te kod nas trenutno 26% poljoprivrednih gospodarstava vode žene odnosno više nego li, primjerice u Španjolskoj (23%), Francuskoj (21%), Njemačkoj (10%) i Danskoj (8%). Manje, pak, u odnosu na Italiju (32%), Austriju (31%) i Mađarsku (27%).