Izrađen je dokument "Stanje sektora i analiza javnih izdataka za poljoprivredu i ruralni razvoj" koji predstavlja prvi korak u procesu razvoja Nacionalne strategije za poljoprivredu i ruralni razvoj, kao i podlogu za daljnje planiranje u sektoru bazirano na empirijskim pokazateljima.
Napravljen je prvi korak u procesu razvoja Nacionalne strategije za poljoprivredu i ruralni razvoj odnosno Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja 2020, koji je ujedno i podloga za daljnje planiranje u sektoru bazirano na empirijskim pokazateljima. Ministarstvo poljoprivrede, naime, izradilo je dokument "Stanje sektora i analiza javnih izdataka za poljoprivredu i ruralni razvoj".
"Dijagnostičkom analizom detaljno je istražena učinkovitost, efikasnost i pravičnost ulaganja u poljoprivredu, s ciljem identifikacije potencijala koje posjeduje ovaj sektor, ali i cjelokupni ruralni prostor Republike Hrvatske. Dokument predstavlja prvi korak u procesu razvoja Nacionalne strategije za poljoprivredu i ruralni razvoj, kao i podlogu za daljnje planiranje u sektoru bazirano na empirijskim pokazateljima te će pomoći Ministarstvu u izradi Nacionalnog strateškog plana za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) 2021.-2027.", objašnjava pomoćnik ministrice poljoprivrede Nikša Tkalec.
U izrađenom dokumentu, između ostalog, navodi se da su javni izdaci za poljoprivredu u Hrvatskoj trenutačno na razini oko 1,3% BDP-a, dvostruko više od prosjeka EU-28. U ukupnim potporama koje dobiju hrvatski poljoprivrednici EU sudjeluje s oko 65%. (...)Potpora dohotku (putem izravnih plaćanja) predstavlja 40% dodane vrijednosti poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj, za razliku od 30% prosjeka EU-28. Iako Hrvatska malo zaostaje (s 33%) u apsorpciji sredstava za ruralni razvoj u odnosu na prosjek EU-a (s 42%), još uvijek je ispred nekih novih, ali i starih država članica EU-a.
"Strukturna ograničenja konkurentnosti poljoprivrede moraju se rješavati, kako bi se ostvario njihov potencijal. Hrvatska je trenutačno neto uvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i suočena je s rastućom neravnotežom u poljoprivredno-prehrambenoj trgovinskoj razmjeni.
Iako Hrvatska malo zaostaje (s 33%) u apsorpciji sredstava za ruralni razvoj u odnosu na prosjek EU-a (s 42%), još uvijek je ispred nekih novih, ali i starih država članica EU-a.
Za jačanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora nužna su poboljšanja u (i) produktivnosti zemljišta i rada u primarnom sektoru, uključujući modernizaciju i diversifikaciju prema proizvodima s dodanom vrijednosti i veći oslonac na znanje i inovacije; (ii) sposobnosti poljoprivredno-prehrambenog dobavnog lanca kako bi mogao cjenovno bolje reagirati na mogućnosti rasta na domaćem i međunarodnom tržištu, istovremeno omogućavajući širu integraciju sektora; te (iii) sposobnosti upravljanja sve većim rizicima od klimatskih promjena i promjena na tržištu.
U tom kontekstu, hrvatska rascjepkana proizvodna struktura, koja se smatra glavnom preprekom u stvaranju konkurentnog poljoprivredno-prehrambenog sektora, može se pretvoriti u potencijalnu vrijednost za diversificiranu poljoprivrednu proizvodnju, ukoliko se stvori poticajno poslovno okruženje. Regulatorne i administrativne reforme za poboljšanje poslovne klime i omogućavanje investicija nužan su preduvjet. Poticanje ulaganja mora se bolje uskladiti sa strateškim prioritetima i potrebama tržišta te bolje usmjeriti", stoji između ostalog u dokumentu.
Kako će izgledati hrvatska poljoprivreda nakon 2020. ovisi i o vama
Podsjećamo, na izradi Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja 2020, Ministarstvo poljoprivrede posljednjih mjeseci intenzivno radi s timom Svjetske banke, a kvaliteti izrade dokumenta pomogla je i otvorena javna rasprava.
Cijelu analizu "Stanje sektora i analiza javnih izdataka za poljoprivredu i ruralni razvoj" možete pročitati u dokumentu ispod teksta.
Dokumenti
Tagovi
Autorica
Đuro Japaric
prije 4 godine
2019 - 2029 , sadašnji prosjek starosti nas koji radimo zemlju je nešto ispod 60 godina ! U idućih 10 g veliki broj nas postati ćemo radno nesposobni , a mnogi će umrijeti . Po selima će se u velikoj mjeri povećati broj praznih kuća ! U tih 10 godina , prodajom državne zemlje opg , poticanjem prodaje i zakupa privatne zemlje MORAJU se nastaviti formirati KOMERCIJALNI OPG , koji bi vršili proizvodnju za potrebe Hrvatske i izvoz ! U tim godinama mora se izgraditi puno malih i velikih akumulacija i sustava za navodnjavanje ! Sa postojećim zemljišnim zakonima i dvostrukom bečkom evidencijom zemlje , nikakav bitan pomak nije moguć !
Đuro Japaric
prije 4 godine
U točki 18 iznose poznate probleme i očekivanja da će Zakon o poljoprivrednom zemljištu iz ožujka 2018 dati pomake . Od pomaka u seljačkom sektoru nema NIŠTA BEZ ; 1. novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu , 2. novog Zakona o vlasništvu , 3. novog Zakona o nasljeđivanju , 4. ukidanja dvostruke evidencije zemlje , 5. bez programa okrupnjavanja parcela isto nema pomaka , 6. izmjene Zakona o vodama u smislu izgradnje akumulacija i sustava za navodnjavanje Pisci se pozivaju na literaturu , pa neka se pozovu i na Agroklub , ptem kojega ja umjesto prodavanja MAGLE i DEMAGOGIJE , pišem o potezima koje moramo vući kao u ŠAHU , ako želimo izaći iz sadašnjeg PORAZA !
Đuro Japaric
prije 4 godine
Razumljiv jezik za birokrate , a za obične ljude stvar je jasna , od SRPSKE agrarne reforme 1918 Hrvatska ima 2 modela obrade zemlje ; 1. poljoprivredna poduzeća ,, 2. izumiruća seljačka imanja i proces izumiranja cijelih sela Za seljački sektor temeljni je problem zemljišno zakonodavstvo za državnu i privatnu zemlju . Za promjene u ovom područjurbezvrijedni hrvatski političari neće napraviti ništa pa od NACIONALNE STRATEGIJE NEMA NIŠTA !