Ne čekaju poziv u pomoć, oni sami prate situaciju u polju

Zvonko Komar iz Josipovca Punitovačkog poljoprivredom se bavi od malih nogu. Danas obrađuje 250 hektara zemlje, na kojima sije pšenicu, ječam, uljanu repicu, soju, suncokret, kukuruz i bob.

Ove su godine u njegovom kraju najgore prošli pšenica i ječam koji su zbog rane sjetve već u jesen bili veliki pa su bolesti rano krenule. Prinosi drugih kultura su, kako kaže bili zadovoljavajući. Vozeći se kombajnom u žetvi postrne soje, osvrnuli smo se i na prinose.

Komar proizveo više od 8 t/ha pšenice

"Pšenica kod mene nije toliko podbacila prinosom bez obzira na tešku godinu. Odradili smo i jedan komparacijski pokus s dvije sorte na ukupno 20 ha površine. Obje smo gnojili smo Timac AGRO tehnologijom te proizvodima drugih tvrtki gdje je prinos obje sorte bio bolji na Timacovoj strani polja", priča nam ovaj ratar otkrivši i prinose. "Obiwan smo vršili 8,1 t/ha, dok je Kraljica vagala nešto manje s prinosom od 7 t/ha, ali je zadržala dobru kvalitetu. Smatram da je za to zaslužna kvalitetna gnojidba uz, naravno, dobru agrotehniku", govori te dodaje kako su mu prinosi na manjim parcelama koje je gnojio klasičnom "petnaesticom" bili niži.

Od gnojiva je koristio Eurofertil TOP 51 NPK, Eurofertil TOP 49 NPS te Eurofertil TOP 34 NPK sa zaštićenim oblicima fosfora te biostimulacijskim efektom aminopurinskih spojeva. Na većini površina u RH, a naročito u Slavoniji, tla su kisela zbog čega su navedeni oblici hranjiva biljci potrebni kako bi ih mogla iskoristiti u što većoj mjeri, bez rizika od blokada u tlu. Zvonko koristi i Greenstart mikrogranule na kukuruzu, soji i suncokretu kako bi osigurao dobar početni porast usjeva.

Biostimulatori imaju jako dobar učinak

"Na postrnoj soji sam malo iznenađen. Prinos je bio dobar, na nekim mjestima 3 tone po hektaru. Na njoj sam koristio mikrogranule i Fertiactyl Starter ove tvrtke, a moram napomenuti da na njoj nismo radili nikakvu osnovnu gnojidbu", ističe Komar. Kaže nam kako je zadovoljan učinkom biostimulatora: "Tu mislim na Starter koji koristim u početku vegetacije, a Seactiv Axis nakon što biljka razvije lisnu masu. Sa Starterom ih malo potjeram, a Axis sam koristio u soji za bolje nalijevanje mahuna i zrna.”

Upitali smo ga i koliko dugo surađuje s ovom tvrtkom i kako je uopće došao do njih. "Suradnja je krenula prije nekih godinu dana, sasvim slučajno. Odradili smo pokus s njihovim gnojivom i konkurencijom, čisto radi usporedbe i da vidimo hoće li cijena opravdati kvalitetu", kazuje nam i ističe da je upravo je kvaliteta ključ u odabiru gnojiva te u tom slučaju nešto viša cijena nije toliki problem. "S obzirom da su sva moja tla kisela i pH im ide od 3,5 do 5,5, njihova gnojiva su se pokazala kao pun pogodak jer u svakom imaju kalcij koji mi pomaže da se zemlja dodatno ne zakiseljava", zaključuje Zvonko.

Prodajno stručni savjetnici sami pregledavaju stanje u polju

"Uvijek tražim savjet od ljudi iz Timac Agro i uvijek su na usluzi. Dâm zemlju na analizu, kažem im što bih sijao, a oni mi preporuče gnojivo na temelju analize. Toga se držim i sve bude ok, imam puno povjerenje u njih", tvrdi te dodaje kako su uvijek dostupni, te po potrebi izađu na teren.

Naglašava kako mu se kao najkorisnije pokazalo što njihova prodajno-stručna savjetnica Daliborka Maras sama ode i pregleda trenutno stanje na polju. "Ona mi je u više navrata na vrijeme ukazala na neki problem na usjevu što se pokazalo vrlo korisnim jer ja nekada nemam vremena sve pregledati sam. Nekada ju zamolim da ode pregledati i kaže svoje mišljenje", zaključuje Komar koji nam za kraj kaže kako ovogodišnju sjetvu ozimina ne planira obavljati prije 20. listopada jer se unazad dvije, tri godine pokazalo da rano posijan usjev zahvate bolesti.

Daliborka Maras, kao i ostali prodajno stručni savjetnici Timac AGRO Hrvatska na svom terenu obilazi ukupno oko 180 farmera. Upitali smo ju kako otprilike izgleda njezin radni dan na terenu.

"U danu prosječno obiđem oko 6 proizvođača. Obilazim stare klijente, ali i potencijalno nove kojima predstavim proizvode i usluge koje nudimo kao tvrtka", započinje priču dodavši kako su ljudi obično već upoznati jer tvrtka ima partnere u skoro svakom mjestu. 

"Poljoprivrednici se znaju odlučiti i za manje količine gnojiva, za četiri, pet tona, da probaju, vide imaju li računice. Vrlo brzo nakon uspostavljanja suradnje ljudi shvate sve benefite monitoringa usjeva i pomoći u polju, a sve je to još lakše kada imate kvalitetan proizvod s kojim radite", ističe. Pitamo ju i za primjer na terenu. 

Haaalo, je l' se čujemo? 

Kaže, vozila se kroz polja te stala na jednoj uljanoj repici, na kojoj je bilo puno repičinog sjajnika. Nazvala je farmera, predstavila se i objasnila kako ga je htjela obavijestiti o situaciji, te da bi trebao otići u tretman. "Čovjek šuti. Ja vičem haaalo, jeste me čuli, a on će mi: Jesam, ali sam u šoku jer me nikad nitko nije nazvao i rekao da mi netko gleda polje, ne znam što bih rekao", prisjeća se. "Stalno me viđaju u polju, pa neki misle da sam inspektor", smije se i priča dok se vozimo do idućeg odredišta, nasada lijeske obitelji Habada iz Đakova.

Maras ističe i dobru radnu atmosferu gdje prodajni savjetnici jedni drugima pomažu znanjem i iskustvom. "Svi poljoprivrednici vole što jednostavnije i konkretnije savjete", komentira i potvrđuje Komarovu tvrdnju o kiselosti tla. "Na mom cijelom terenu je tlo kiselo. No, mi prvenstveno tražimo analizu tla jer se po tome najbolje vidi što zemlji treba. Rijetko tko ima 6 pH tla, sve drugo je oko 3,5 do 5,5 pH", konkretna je, a na upit kako to mogu popraviti odgovara kako su njihova gnojiva upravo namijenjena slabo strukturiranim tlima zbog specifičnih rješenja koja posjeduju u svom sastavu. 

"Imamo i poseban oblik morskog kalcija. Mnogi nas pitaju za vapnenaste oblike, koje svi koriste, ali naš morski kalcij biljka bolje iskoristi. Mi možda jesmo cjenovno skuplji, ali rezultati i 60 godina postojanja su iza nas. Osim toga, dok proizvod ne izađe na tržište, on se testira 10 do 15 godina."

Kaže i kako nakon prodaje proizvoda nastavljaju pratiti biljku, od sjetve do žetve. "Konstantno smo s ljudima, pregledavamo polja, kako djeluje, tražimo da se postavlja kontrola, pravimo pokuse, uspoređujemo s drugim proizvodima na tržištu, zaista si damo truda."

Veći prinosi s biostimulatorima

Daliborka ističe posebnost primjene biostimulatora čija su prednost aminokiseline biljnog podrijetla. Kaže kako se puno bolje usvajaju u biljku koje uz njih lakše prolaze stresne uvjete.

"Baš sam jučer pričala s čovjekom koji je rekao da je špricao s našim Starterom postrni kukuruz. Kaže mi, eto vršio sam što sam špricao s onim tvojim, to tvoje nešto i valja, kukuruz mi je bio odličan." Drugi primjer je ratar koji je biostimulatorima tretirao ječam. "Uzeo je biostimulator konkurencije i naš. U vršidbi je otkrio da je prinos bio za 12 posto veći na našoj strani, a onda mu se dodatno odrazilo na drugoj kulturi. Točno se vidi da je zelenija postrna soja koju je sijao nakon ječma, kaže, kao da je netko nožem odrezao", ističe Daliborka. 

Dodala je kako skupa s cijelim timom stalno pohađa edukacije koje organizira tvrtka: "Moramo stalno biti u toku, edukacije nas drže budnim jer, ne može se dogoditi da nešto ne znamo i to mi je odlično."

Riječ po riječ i stižemo do Đakova, obitelji Habada čiju ratarsku proizvodnju nosi 24-godišnji Ante, a lješnjaka nešto starija, 26-godišnja Anita. Iako vrlo mladi, ovaj dvojac ima godine iskustva u poljoprivredi, uz podršku roditelja.

30 posto veći prinos lješnjaka

Ante nam za početak kaže kako su s Timac Agro počeli raditi prije nekoliko godina jer su se uvjerili u kvalitetu njihovih proizvoda. "Najviše koristimo dušično gnojivo Sulfammo, i u ratarskom i u voćarskom dijelu, lješnjacima. Ove godine u uzgoju lijeske planiramo uvesti i folijarna gnojiva kako bi povećali prinos i kvalitetu plodova", najavljuje Ante dodavši da koriste i poboljšivač tla, Physiomax koji također sadrži mikroelemente i uvelike smanjuje kiselost.

Jako su zadovoljni jer su se kroz godine uvjerili u kvalitetu. "Sulfammo djeluje u etapama i značajno pomaže lijesci da zadovolji potrebe za dušikom kroz cijelu godinu", precizira Ante.  

Anita kaže kako su velike prednosti specifičnih gnojiva, a razliku vide u bujnosti zelene mase što se konačno odrazilo i na sam prinos. "Imali smo i do 30 posto veći prinos lješnjaka nego lani", otkriva, a Ante dodaje da su ih koristili i u kukuruzu te su i tu zadovoljni prinosima.

Kada je riječ o pšenici, ni njih nije zaobišla loša godina, no ipak su, tvrdi, jako zadovoljni kvalitetom jer su većinom imali premium klase. Isto tvrdi i za suncokret iako imaju dio parcela koje su pretrpjele štete od pretjerane količine vode. "S kukuruzom nismo još završili, žetva je u toku, ali se kreće od 10 do 11 tona po hektaru suhog zrna", predviđa Ante dok njegova sestra Anita već planira u što će sve preraditi kvalitetne lješnjake.

Na raspolaganju u bilo koje doba dana i noći

Mladi ratar na kraju ističe važnost savjeta koje dobiju u Timac Agro. "Jako smo zadovoljni savjetodavcima. To su sve vrlo kvalificirani ljudi koji nam puno pomažu i savjetima i podrškom. Na raspolaganju su nam u bilo koje doba dana ili noći, kad god nam nešto treba, u vrlo kratkom roku se riješi", zaključuje.