Ni ugar, ni sedam posto: Donesena Uredba o ublažavanju pravila uvjetovanosti za 2024.

Objavljena je Provedbena uredba Europske komisije kojom se omogućuje odstupanje u pogledu primjene dijela standarda za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete zemljišta (GAEC 8) za 2024., zahtjeva koji se uobičajeno poistovjećuje sa zemljištem ostavljenim na ugaru. 

Kako ističe Ministarstvo poljoprivrede, nakon niza rasprava usvojen je hrvatski prijedlog, uz podršku 18 zemalja članica, čime se za poštivanje navedenih uvjeta priznaju i površine zasijane postrnim i/ili usjevima koji fiksiraju dušik na četiri posto oraničnih površina inače predviđenih za neproizvodna obilježja.

Dvostruki pozitivan utjecaj 

Važno je, kažu, napomenuti kako se ovom uredbom poljoprivrednicima smanjuju ograničenja u pogledu načina na koje mogu koristiti obradivo zemljište.

"Što će pozitivno utjecati na njihove prihode, a istovremeno upotrebom usjeva za fiksaciju dušika npr. leća ili grašak i postrnih usjeva omogućuje se niz koristi za zdravlje tla, očuvanje biološke raznolikosti i zadržavanje hranjivih tvari u tlu", naglašavaju.

Na četiri posto površina morat će se uzgajati leguminoze ili postrni usjevi?

Podsjećaju i da je današnja odluka donesena nakon brojnih rasprava o utjecaju pravila vezanih za uvjetovanost na proizvodnju hrane s obzirom na ekstremne meteorološke događaje i ekonomske posljedice ruske agresije na Ukrajinu.

"Prošlu godinu obilježile su suše i poplave u različitim dijelovima Unije, a visoke cijene inputa, promijenjene geopolitičke okolnosti i tržišni pritisci ugrožavaju prihode poljoprivrednika. Dodatno, ekstremne meteorološke neprilike utječu i na izvršenje i na kalendar uobičajenih proizvodnih praksi", stoji u priopćenju.

Četiti umjesto sedam posto zemljišta 

Glavni cilj standarda GAEC 8 je održavanje neproizvodnih obilježja i područja za poboljšanje biološke raznolikosti na poljoprivrednim gospodarstvima. Države članice i EK pregovaraju već neko vrijeme o mogućnosti njegova odstupanja u ovoj godini, pri čemu je Komisija nedavno iznijela prijedlog o mogućnosti uzgoja usjeva koji vežu dušik ili postrnih usjeva na tzv. neproizvodnim površinama, uz povećanje postotka ovog udjela s četiri na sedam posto.

Takav prijedlog međutim nije prihvaćen pa su pregovori nastavljeni da bi, u konačnici, bio usvojen hrvatski prijedlog.