Norbert Lins: Neki traže evoluciju Zajedničke poljoprivredne politike, a neki revoluciju

U Hrvatskom saboru održala se međuparlamentarna konferencija o doprinosu nacionalnih parlamenata unaprjeđenju Zajedničke poljoprivredne politike EU (ZPP), organizirana na inicijativu predsjednice saborskog Odbora za poljoprivredu Marijane Petir.

U Zagrebu se tako okupilo 24 izaslanstva iz 19 parlamenata Europske unije i država s Alpe-Adria-Dunav područja. Cilj je bio analizirati instrumente ZPP-a i utjecaja koji ta politika ima na konkurentnost poljoprivrede, očuvanje ruralnih područja, generacijsku obnovu i održivo korištenje prirodnih resursa.

Raspravilo se o izazovima i mogućnostima europske poljoprivredne politike, Deklaraciji o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od genetski modificiranih organizama, te o inicijativama nacionalnih parlamenata za unaprjeđenje instrumenata ZPP-a.

Poljoprivrednike uključiti u donošenje odluka

"Ovom konferencijom želimo skrenuti pažnju na važnost uključivanja nacionalnih parlamenata u donošenje odluka koje se tiču poljoprivrede, koja je suočena s brojnim izazovima klimatskih promjena. Zato poljoprivrednike treba uključiti u donošenje odluka jer oni nisu problem nego rješenje“, kazala je Marijana Petir.

Konferenciju je otvorio predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković koji je poručio da Hrvatska čvrsto stoji uz svoje poljoprivrednike, osobito u nevolji. Video porukom obratio se povjerenik Europske komisije za poljoprivredu, Janusz Wojciechowski, istaknuvši: "Zajedno dijelimo odgovornost za provedbu ZPP-a, potrebno je razmijeniti iskustva, dobre primjere i raspraviti što je do sada dobro funkcioniralo, a što bi se moglo bolje napraviti u budućnosti".

Glavni uvodničari konferencije bili su su ministrica poljoprivrede Marija Vučković, predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta Norbert Lins te generalni direktor Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije Wolfgang Burtscher. Oba europska predstavnika pohvalila su doprinos Hrvatske tijekom prvog predsjedanja Vijećem.

Ministrica se osvrnula na prvu godina provedbe reformiranoga ZPP-a, koja je donijela dosta promjena, s naglaskom na zaštitu klime, okoliša i bioraznolikosti. Ujedno je istaknula da je rano za ocjenu učinka mjera iz Strateškog plana, ali da su temeljem reakcija o unaprjeđenju pojedinih intervencija pokrenute konzultacije s Europskom komisijom o njegovoj modifikaciji. 

Potreban je veći doprinos nacionalnih parlamenata

U svom obraćanju, Norbert Lins je istaknuo veliku ulogu parlamenata država članica EU u procesu donošenja poljoprivrednog zakonodavstva. Uključivanje u taj proces bitno je radi postizanja ciljeva na lokalnoj razini. Zagovornik je veće fleksibilnosti u nacionalnim strateškim planovima država članica.

Kazao je da se njegov Odbor zalagao za pravedniju raspodjelu proračuna, veću potporu mladim poljoprivrednicima i što jaču digitalizaciju radi bolje otpornosti cijelog poljoprivrednog sektora.

Izrazio je i zabrinutost vezanu uz implementaciju mjera povezanih s okolišem, posebno s prijedlogom uredbe o obnovi prirode, s obzirom da nije poznato kako će se te mjere financirati i hoće li biti kompatibilne sa ZPP-om. Podsjetio je da je Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, na čijem je čelu, glasovao protiv te uredbe.

"Zabrinjavaju me pokušaji Europske komisije da provede svoje okolišno zakonodavstvo, u kojem je prehrambena sigurnost i očuvanje osnovnih sredstava za život poljoprivrednika zanemareno u korist zaštite okoliša“, kazao je predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, Norbert Lins.

Naglasio je potrebu da europsko zakonodavstvo bude dosljedno. Zaključio je kako je za snažnu ZPP potrebno osigurati financiranje, zatim da mjere koje se donose u okviru Europskog zelenog plana budu u skladu sa ZPP-om te da strateški planovi postižu svoje ciljeve.

Na njegove riječi referirao se generalni direktor Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije Wolfgang Burtscher.

"Neki kažu da nije moguće imati prehrambenu sigurnost s jedne strane, a održivu poljoprivredu s druge – ali to je moguće. Ako želimo dugoročnu prehrambenu sigurnost, moramo se pobrinuti za okoliš. Ne kažem da to većina poljoprivrednika ne radi, ali moramo biti otvoreni novim tehnologijama, pametnijim načinima proizvodnje. Što je prehrambena sigurnost bez farmera?! Rizici postoje i zabrinutost, ali ne treba zatvoriti vrata novom razvoju“, rekao je Burtscher.

Trajni travnjak nije isti u Austriji i Hrvatskoj

Napomenuo je i kako smo u posljednjih 10 godina izgubili 5 milijuna malih poljoprivrednika, a da je prosječna dob farmena u EU 57 godina, što vidi razlogom za zabrinutost.

Istaknuo je da bi bilo dobro dati veću mogućnost kod donošenja odluka o europskoj poljoprivrednoj politici, upravo državama članicama. Kao primjer uzeo je trajne travnjake, koji različitim državama izgledaju drugačije

"Možemo li zaista imati jednu definiciju trajnih travnjaka na razini EU?“ zapitao se Burtcsher i istaknuo važnost fleksibilnosti, što je prilika i obveza za sve nacionalne parlamente te da "ne treba uvijek upirati prstom u Bruxelles", uz napomenu da svaka članica treba definirati do koje će razine EK nešto financirati, a što će se financirati iz nacionalnih izvora.

Poljoprivrednicima je na raspolaganju 300 milijardi eura kroz fondove, nastavio je, većinom za izravna plaćanja, opravdavajući taj iznos činjenicom da prosječni poljoprivrednik i dalje zarađuje ispod prosjeka u gospodarstvu. Redistribucijom isplate, malim je poljoprivrednicima osigurano još 20 milijuna eura, kazao je.

Kada se govori o zakonodavstvu vezanom uz održivu uporabu pesticida, istaknuo je kako je većina regulative dobrovoljne prirode, ta da se poljoprivrednike ne može obvezati.

"Ne koristi svaki poljoprivrednik pesticide, niti mjere za bioraznolikost. O tome se raspravlja otvoreno i to govori koliko je snažna naša demokracija, ali i nacionalni parlamenti u toj raspravi“, rekao je Wolfgang Burtscher.

U raspravu koja je uslijedila uključili su se predstavnici nacionalnih parlamenata te iznijeli svoja stajališta o ovoj temi. Govorili su o potrebi smanjenja administrativnih opterećenja za poljoprivrednike, smanjenju ulaznih troškova, a većina zastupnika smatra da nije jednostavno i lako uspostaviti ravnotežu između ZPP-a i zahtjeva prema očuvanju okoliša i konkurentnosti.

Treba li ZPP-u evolucija ili revolucija?

Zastupnici iz Italije i Portugala govorili su o velikim problemima s kojima se suočavaju poljoprivrednici u njihovim zemljama zbog klimatskih promjena, ekstremnih meteoroloških pojava, invazije štetnika iz Azije koji uništavaju nasade voća poput jabuka i krušaka itd.

Dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof.dr.sc. Ivica Kisić govorio je o agrookolišnoj različitosti država Europske unije, odnosno specifičnosti poljoprivredne proizvodnje sjevera i juga Europe, što bi također trebalo uzeti u obzir pri kreiranju ZPP-a. Predložio je da se dopusti zemljama članicama EU-a da samostalno odlučuju o agrookolišnim mjerama koje će poduzeti u postizanju zadanih ciljeva vezanih uz klimatske promjene, brigu za okoliš i očuvanje krajobraza te biološku raznolikost.

Nakon cjelodnevne konferencije, dvije panel rasprave te predstavljanja inicijativa predstavnika parlamenata Europskoj komisiji, zaključna razmatranja dali su Lins i Petir.

Što je prehrambena sigurnost bez farmera?! Rizici postoje i zabrinutost, ali ne treba zatvoriti vrata novom razvoju, rekao je Wolfgang Burtscher.

Bilo je jako puno različitih očekivanja danas u Hrvatskom saboru, sumirao je Lins. Tražilo se više novca za poljoprivrednike, smanjivanje administrativnog tereta, više alata za upravljanje rizicima i mnogo drugog.

"Neki traže revoluciju Zajedničke poljoprivredne politike, a neki evoluciju. Mi smo za dobrovoljne inicijative, a ne obveze, međutim, minimum standarda na cijeloj EU razini mora postojati. Više novca bez uvjetovanosti može značiti smrt ZPP-a. Mora postojati balans, moramo poštovati pravila unutarnjeg tržišta i interese poreznih obveznika“, zaključio je Norbert Lins.

Konferenciju je zatvorila predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu.

"Treba nam mudra i osmišljena politika koja će omogućiti dostojanstven život na selu, privući nove stanovnike u ruralna područja i učiniti poljoprivredu atraktivnijom. Ako želimo da proizvode hranu i ostanu na selu moramo pitati poljoprivrednike što im za to treba“, rekla je Marijana Petir.